Publikacija Hrvatskoga pomorskog muzeja iz Splita prati sudbinu broda izgrađenoga 1896. godine kao jednoga od brodova austrougarske ratne flote. Brojnim izvrsnim fotografijama i nacrtima gotovo se personalizirano prati sudbina broda, njegove ne samo česte promjene imena, od onih muških – “Dalmat“, “Orjen“, “Ossero“ - do ženskih - “Vila“, “Fata“ i “Istranka“, već i drastične promjene svrhe, namjene i izgleda učinjene većim “kozmetičkim” zahvatima u željeznu građu, te promjene mnogobrojnih vlasnika, ali i “državljanstava“. Danas je Istranka sačuvana tek kao tužna sjena nekoć slavnog broda koji je, zahvaljujući rješenju o upisu na listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH ponovno vraćen u život. Tiskanjem ove monografije posvećene brodu koji se u kolektivnoj memoriji grada najdulje zadržao kao brod “Istranka“, autor je prije svega želio privući pozornost ne samo šire javnosti već, mogli bismo reći, prije svega stručne javnosti na alarmatno loše stanje pomorske baštine i upozoriti na inicijative za zaštitom baštine kojima se tek odnedavno postiglo da se neki rijetki primjerci brodova stave na listu zaštićenih kulturnih dobara. (L.D.T.)
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
