title:
Gradine, gomile i špilje : zapadno dubrovačko područje = Hillforts, stone mounds and caves : the western Dubrovnik region / <autor teksta Domagoj Perkić ; prijevod na engleski jezik Tamara Levak Potrebica ; fotografije Antonio Kovačević et al. ; crteži Marta Perkić, Domagoj Perkić>
summary:
Početkom prosinca 2018. godine u dubrovačkom muzeju Žitnica Rupe otvorena je izložba „Gradine, gomile i špilje“ koja je popraćena opsežnim katalogom autora dr. sc. Domagoja Perkića, kustosa Arheološkoga muzeja u Dubrovniku. Na izložbi i u katalogu predstavljeni su rezultati arheološkoga rekognosciranja terena prapovijesnih lokaliteta na zapadnom dubrovačkom području od Rijeke dubrovačke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu, odnosno od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru. Vremenski okvir obuhvaća uglavnom razdoblje od kasnog eneolitika do kraja željeznog doba.
Tekst opsežnoga kataloga koncipiran je u devet poglavlja. Iza uvodnoga slijede poglavlja o geološko-morfološkim karakteristikama istraživanoga prostora te kraći povijesni pregled provedenih istraživanja. U zasebnim su poglavljima iznesene općenite spoznaje o gradinama, gomilama i speleološkim objektima kao arheološkim lokalitetima, a potom slijede razrada pojedinih područja po naseljima, od istoka prema zapadu („Gradine kao arheološki lokaliteti“; „Gomile kao arheološki lokaliteti“; „Gradine i gomile na zapadnom dubrovačkom području“; „Špilje kao arheološki lokaliteti“; „Prapovijesni etnici na zapadnom dubrovačkom području“).
Gradine su, naime, prapovijesni arheološki lokaliteti, stalnoga ili povremenoga naseobinskog, fortifikacijskog ili mješovitog karaktera, te su obično smještene na povišenim, strateški povoljnim i lako branjivim položajima, uz prirodne komunikacijske smjerove, po mogućnosti u blizini obradivih površina i izvora vode. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 49 gradina.
Kamene gomile najčešće predstavljaju prapovijesna groblja za jednog ili više pokojnika, a katkad i dijelove fortifikacijskog sustava bedemima utvrđenih naselja, ritualne prostore i granične oznake. Na zapadnom dubrovačkom području dosad je utvrđeno 706 gomila.
Špilje i jame su zasigurno ulazile u kategoriju „nepoznatog“, ali isto tako su predstavljale ulaz u Veliku majku (Magna mater), u „majku zemlju“, u svom punom i najširem mitološkom, sakralnom, profanom, ali i pogrebnom kontekstu. U ranijim, prapovijesnim razdobljima njihov značaj bio je znatno veći, pa su i nalazišta u špiljama glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. U katalogu je obrađeno 14 špilja koje su potvrđene kao arheološki lokaliteti.
Iza poglavlja „Zaključna razmatranja“ priložena je tablica „Popis gradina, gomila i špilja na zapadnom dubrovačkom području“ sa 758 lokaliteta, njihovim koordinatama, veličinom, kartografskim oznakama i kraćim opisom.
Tekst kataloga pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, potkrijepljen je iscrpnim bilješkama te popraćen opsežnom literaturom. Donosi i 43 table s tlocrtima pojedinih lokaliteta te jedinstvenom kartom istraživanoga područja i nalazišta.
Autor je katalogom i izložbom (koja ostaje otvorena do 15. ožujka 2019.) iscrpno predstavio rezultate dosadašnjih istraživanja te naznačio smjernice za daljnji rad, ali i senzibilizirao javnost na potrebe očuvanja gradina i gomila koje su na žalost u novije vrijeme izložene znatnom devastiranju.
