title:
Na robu : vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji 1929 - 1941 : <mednarodna pregledna razstava, 25.4. - 15.9. 2019.> = On the brink : the visual arts in the Kingdom of Yugoslavia 1929 - 1941 : <international survey exhibition> / <urednika Marko Jenko, Beti Žerovc ; besedila Ana Bogdanović et al. ; prevodi Urška Charney et al. ; fotografija Filip Beusan et al.>
summary:
Opsežan i bogato opremljen katalog urednika dr. sc. Marka Jenka i prof. dr. sc. Beti Žerovc objavljen je uz međunarodnu izložbu istoimenog naziva Na robu – vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji 1929 – 1941. Izložbu je postavio kustos Marko Jenko, a može se razgledati u Modernoj galeriji u Ljubljani do 15. rujna ove godine. Zdenka Badovinac, ravnateljica Moderne galerije u Ljubljani, u predgovoru publikacije predstavlja koncept izložbe čiju tematsku nit prati katalog. U fokus je stavljena problematika i kompleksnost vizualne umjetnosti na teritoriju nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, i to u periodu od uvođenja diktature 6. siječnja 1929. godine do početka Drugog svjetskog rata 1941. godine. Tendencije u vizualnoj umjetnosti promatraju se komparativnom metodom uspoređujući značajna djela nastala na svim teritorijima Kraljevine Jugoslavije.
Prvi dio kataloga donosi tekst o američkom državljaninu Louisu Adamiču koji početkom 20. stoljeća emigrira iz Slovenije u New York i s vremenom ostvaruje karijeru uspješnog novinara i pisca. Godine 1932. vraća se u rodni kraj i piše putopis pod naslovom The native's return. Iz perspektive stranca koji nanovo otkriva svoje korijene, opisuje političku i društvenu situaciju u Jugoslaviji tridesetih godina. Njegova ličnost i ekscerpti iz putopisa poslužili su kao svojevrsni lajtmotiv ovog kataloga (ujedno i izložbe) na kojem se temelji poveznica između umjetnosti i zbilje tadašnjeg društva u Kraljevini Jugoslaviji. Na svojem putovanju prijateljevao je s mnogobrojnim umjetnicima i političkim figurama. Upoznaje kralja Aleksandra za kojeg govori da ostavlja dojam "šarmantnog tiranina", susreće se s umjetnicima poput Miroslava Krleže i Ivana Meštrovića, "čovjeka dubokih unutarnjih konflikata, izraženih vrlina i mana, autohtonog produkta svoje zemlje ", Milke Trnine i Petra Dobrovića koji u Dubrovniku oslikava njegov portret. O hrvatskom narodu piše: " Hrvati su seljaci u tijelu i duši - spori, tužni, puni ideala, naivni, skloni tragičnom razmišljanju, praznovjerni, nepovjerljivi prema stranom, beskrajno strpljivi i potiho snažni - ukratko, puni pozitivnih i negativnih osobina".
Katalog se nastavlja pregledom slikarstva, kiparstva, grafike, crteža, fotografije i filmske umjetnosti. Poglavlja su tematski uokvirena granicama današnjih država i prikazuju tekstove više autora o vizualnoj umjetnosti tridesetih godina na području Hrvatske , Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Tekstovi pobliže dočaravaju društvenu atmosferu u svim tadašnjim banovinama i vežu je uz priču o umjetničkim trendovima. Predstavljena je umjetnička djelatnost hrvatske naive, djelovanje udruženja likovnih umjetnika Zemlja, djela Ivana Meštrovića, Vanje Radauša, Ljube Babića, Krste Hegedušića, Ignjata Joba, Ivana Generalića i drugih. O slovenskoj likovnoj umjetnosti govori se u kontekstu potrage za prepoznatljivim nacionalnim izričajem, a prikazan je i prodor žena na umjetničku scenu nastankom Kluba likovnih umjetnica koje osnivaju Lina Crnčić Virant i Nasta Rojc. Posebna pozornost posvećena je ekspresionističkom ciklusu Djeca ulice važnog sarajevskog slikara Romana Petrovića, dok se u Makedoniji pojavljuju začeci modernizma promatranog kroz djela Dimitra Avramovskog Pandilova, Lazara Ličenskog i Nikole Martinoskog. Razvoj vizualne umjetnosti u Srbiji prikazan je uglavnom kroz portretno i pejzažno slikarstvo te posebnim poglavljem o beogradskom nadrealizmu koji se kao pokret pojavio krajem dvadesetih godina. Neki od prominentnih predstavnika tog umjetničkog smjera bili su Marko Ristić, Nikola Vučo i Vane Bor. Također, posebna poglavlja posvećena su fotografiji, koja tridesetih godina doživljava veliki uzlet i postaje prepoznata kao važna grana umjetnosti , i povijesti filma na prostorima Kraljevine Jugoslavije.
Završni dio kataloga sadrži popis izabrane literature korištene kao temelj konceptualizacije izložbe, popis izložaka i reproduciranih djela, kao i kazalo imena i institucija. Ispod svake tekstualne cjeline navedena je bibliografija, a tekst prate bibliografske bilješke i mnogobrojne ilustracije. Ova vrijedna dvojezična publikacija (pisana usporedno na slovenskom i engleskom jeziku) predstavlja rijetko temeljit i opsežan uvid u vizualnu umjetnost tridesetih godina na ovim prostorima, dok izložba prikazuje djela više od sto trideset umjetnika iz pedesetak javnih i privatnih kolekcija iz zemalja bivše Jugoslavije. (Vladimir Cerovac)
