summary:
Knjiga The Curator`s Handbook, koju njezin nakladnik Thames and Hudson predstavlja kao “najjasniji i najcjelovitiji vodič kroz umijeće kustoske prakse”, osnovni je priručnik za studente muzeologije, kustose-početnike, ali i za iskusne kustose i njihove timove. Sadržaj knjige njezin je autor Adrian George (zamjenik ravnatelja i viši kustos UK Government Art Collection u Londonu) osmislio unutar 12 tematskih poglavlja u kojima navodi 12 osnovnih koraka koji vode od ideje do realizacije i valorizacije kustoske izložbe. Jasan i informativan tekst opisuje svaki korak nizom dragocjenih detalja otkrivajući ključeve uspjeha, ali i zamke koje treba izbjegavati.
Uvodno poglavlje priručnika (Introduction) započinje pitanjem - tko je kustos (What is a curator?), na koje autor pronalazi odgovor u latinskom korijenu riječi curare što znači „brinuti o“. Profesiju kustosa prati od njezinih početaka u 17. stoljeću kada prvi kolekcionari osnivaju tzv. kabinete kurioziteta pa do suvremenih dana kada kustosa predstavlja kao onoga koji skrbi/brine, tumači, poučava, organizira. Pri tome ukazuje na različite tipove kustosa koji se mogu razlikovati kao predmetni stručnjaci (npr. kustos japanske umjetnosti ili kustos grafika i crteža), kao zaposlenici javnih muzeja i galerija ili pak nezavisni kustosi tzv. freelanceri te kao kustosi pojedinih djelatnosti i odjela (npr. edukativnih ili izložbenih).
Prvim poglavljem (Starting Off) autor upozorava na sve ono što prethodni jednom izložbenom projektu. Osim početne ideje i inspiracije, važno je i iskustvo koje se stječe posjetom izložbama i razgovorom s drugim kustosima, akademicima i umjetnicima, kao i svijest o tome kako je izložba uvijek kombinacija osobnih istraživačkih, ali i javnih interesa. Osim brige o potencijalnim financijerima i sponzorima, kustos treba dobro poznavati i vrste izložaba bile one koje koriste predmete iz fundusa muzeja za obradu specifične teme ili određenoga perioda ili privremene izložba – monografske, povijesne, periodične (bijenale, trijenale...) itd.
Drugo poglavlje (From Idea to Reality) donosi preporuke kako dobru ideju pretvoriti u izložbu. Pri tome prvi je korak izrada izložbenoga koncepta (exhibition outline document) koji razrađuje i uobličava ideju, ali predviđa i sve potencijalne probleme. Nakon definirane teme izložbe, drugi je korak izrada detaljne liste izložaka/predmeta. Osim što autor prilaže i obrasce za navedene dokumente, kustosima može biti vrlo korisna i ponuđena formula za planiranje veličine izložbenog prostora – (zbroj svih predmeta u centimetrima) + (broj predmeta x 100 cm) + (100 cm) = ukupno cm.
Treći korak opisan je u poglavlju Pitching i nudi savjete kako ponuditi svoju ideju i zainteresirati muzeje za izložbu, kako pronaći suradnike posebice ako ste početnik i imate ideju koja nije u muzejskom programu. Ponuđen je i obrazac za pisanje izložbenog plana (str. 84-85) koji sadrži odrednice: sadržajna/idejna koncepcija, popis izložaka, vremenski plan, popis umjetnika; interpretativni tekstovi, edukativni program, popratne publikacije, oblici komunikacije, budžet, financiranje, popis popratnih događanja.
Četvrto se poglavlje bavi budžetom i financiranjem (Budgets and Fundraising) gdje autor između ostaloga ukazuje na potrebu što preciznijeg definiranja svih troškova (za transport, zaštitu, dizajn, tisak...) te daje korisne savjete za traženje sponzora i donatora.
Koje sve ugovore, pregovore i evaluacije treba napraviti tema je petoga poglavlja (Contracts, Negotiations, Obligations and Evaluations). Među njima se ističe i planiranje istraživanja posjetitelja.
Posebno je poglavlje posvećeno izložbenim publikacijama – katalozima i knjigama (Exhibition Publications & Merchandise). Autor naglašava kako publikacije nisu samo mogućnost da kustosi objave svoja istraživanja već su one povijesni dokumenti izložbe kao i ideja koju su izložbe prenosile. Te publikacije predstavljaju njihova autora/ kustosa kao stručnjaka određenoga tematskog područja, ali su i medij koji se može ponuditi potencijalnim sponzorima da se reklamiraju svojim logom ili nazivom navedenim na koricama. Odluka o izradi publikacije te kome će biti namijenjene i u kome obliku, treba se donijeti u ranim pripremnim fazama izložbe. Poglavlje donosi i upute o timu koji radi na publikaciji, vrstama pubikacija kao i vrstama tekstova koje mogu sadržavati, ilustracijama i autorskim pravima, grafičkom dizajnu, distribuciji i promociji. Među korisnim savjetima je i onaj Claire Young: „Books are around forever – that includes the bad ones.“ (str. 131).
Poglavlje Putting a Show Together je posvećeno izložbenom dizajnu – od odabira izložbenoga prostora do legendi i interpretativnih tekstova, biranju izložbenoga namještaja, upotrebi tehnologija i novih medija kao i ukljanjanju eventualnih prepreka i rizika za zdravlje i život posjetitelja te osiguravanja njihove sigurnosti.
Posebno poglavlje posvećeno je odnosu s medijima, pisanju pozivnica (The Weeks Before the Opening), a vrlo detaljne upute za postavljanje izložaka od upotrebe rukavica i definiranja puta i načina prenošenja predmeta do njihova sigurnog i čvrstog postavljanja na zidove sadržane su u poglavlju Installation. Kada je izložba postavljena, jedan od savjeta sadržan u poglavlju The Days before Opening and the Opening Day je šetnja kroz izložbeni prostor u ulozi posjetitelja. Kako dati dobar intervju, što pripremiti na domjenku – neke su od tema koje se mogu pročitati u poglavlju The Press Opening and Private View.
Posljednje 12. poglavlje (During – and after – the exhibition) upozorava na obvezu i važnost dokumentiranja izložbe. Mnogi će se hrvatski muzelaci prepoznati i u naputku da rad kustosa nije završen otvorenjem izložbe već se on proteže na svakodnevno sudjelovanje na izložbi koje se ne odnosi samo na intervjue i vodstva kroz izložbu već može obuhvaćati i svakodnevno otvaranje galerije, paljenje svjetala, dežurstvo na izložbi pa čak i čišćenje podova. I na kraju, kustos treba realno sagledati sve uspjehe, ali i učinjene propuste na izložbi.
Pogovor knjizi ukazuje na budućnost kustoske prakse u kojemu autor naglašava kako suvremeni kustos treba pratiti i poznavati nove medije te biti otvoren za primjenu novih tehnologija i trendova. Fizički prostor više nije prepreka kada je kustosima na raspolaganju virtualni prostor za njihove često kompleksne, konceptualne i interaktivne online projekte.
Uz tablice i dijagrame, iscrpne bilješke i popratna kazala, tekst priručnika potkrjepljuju i savjeti respektabilnih svjetskih kustosa i muzejskih ravnatelja među kojima su Daniel Birnbaum (Moderna Museet, Stockholm); Aric Chen (M+,Hong Kong); Elizabeth MacGregor (Museum of Contemporary Art, Sydney); Hans Ulrich Obrist (Serpentine Gallery, London); Gao Peng (Today Art Museum, Beijing); Jennifer Russell (Metropolitan Museum of Art, New York); and Nicholas Serota (Tate, London).
Korisna, praktična, detaljna, jasno napisana – knjiga The Curator`s Handbook jedna je od onih koje bi svaki kustos želio imati na svome radnom stolu! Do tada, reprint prvoga izdanja iz 2015.g. koji je objavljen u 2017.godini, dostupan je u knjižnici MDC-a. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
