summary:
Iako su izložbe u muzeološkoj teoriji dugo bile smatrane „osnovnim distinktivnim elementom muzeja“, one su oblik komunikacije s publikom koji koriste i arhivi i knjižnice, memorijalna mjesta, pakovi prirode i druge ustanove koje skrbe o baštini. Izložbama kao mediju kojim, prema riječima dr. sc. Žarke Vujić ¬ „prenosimo različite poruke, potičemo na promišljanje i (aktivno) djelovanje, osiguravamo iskustva i doživljaje“ (iz predgovora), a koje se oblikuju u knjižnicama – posvećena je knjiga dr. sc. Milke Tice „Izložba u knjižnici“. To je prva knjiga u knjižničarstvu posvećena izložbenom djelovanju knjižnica koje se kao „popratni sadržaji ostvaruju u knjižnicama kao nadogradnja osnovne knjižnične djelatnosti“, a temelji se na bogatom višegodišnjem iskustvu autorice stečenome na izložbama u izlozima Knjižnice Medveščak kao i na njezinome doktoratu „Model komunikacija izložbom u knjižnici i njeno dokumentiranje“. Milka Tica u svojoj knjizi prepliće informacije iz područja knjižničarstva, muzeologije i arhivistike donoseći definiciju knjižničnih izložaba kao specifične vrste izložaba kojima je knjiga osnovni izložak. Da su upravo knjige i knjižna građa jedni od najizazovnijih predmeta za izlaganje na izložbama, potvrđeno je već i MDC-ovim simpozijem „Knjiga u muzeju“ (Zagreb, 2011.g.) na radove čijih se sudionika i Tica često poziva.
Nakon predgovora urednice i jedne od recenzentica knjige prof. dr. sc. Žarke Vujić (Izložba – mali pojmovnik iz očišta muzeologa (umjesto uredničkog predgovora)) i kraćeg uvodnog teksta autorice knjige, slijedi osam poglavlja koja svojim sadržajem prate etape u osmišljavanju, oblikovanju te u konačnici i dokumentiranju knjižničnih izložaba. To su:
I.Izložba u knjižnici: od pojma do vrsta izlaganja; II. Osnovno okružje, priprema i elementi izložbe; III. Izložba knjiga u knjižnici; IV. Izložbeno djelovanje Knjižnice Medveščak; V. Plan i program knjižničnih izložaba; VI. Korisnici knjižničnih izložaba; VII. Smjernice za dokumentiranje i arhiviranje knjižničnih izložaba; VIII. O medijateci knjižničnih izložaba.
Muzejski će stručnjaci u knjizi prepoznati većinu postupaka koje i oni provode u svojim izložbenim aktivnostima, no možda će im biti zanimljivo knjižničarsko iskustvo poimanja knjige kao baštinskoga i izložbenoga predmeta u knjižnicama ili tipologija izložaba u knjižnicama gdje se razlikuju: prigodne izložbe, emocijske izložbe, zabavne izložbe, edukacijske izložbe, pokretne izložbe, tematske izložbe, evokacijske i informacijske izložbe. Muzejskim će dokumentaristima pažnju privući postupci dokumentiranja knjižničnih izložaba – detaljno razrađen obrazac kao i metodološki postupak dokumentiranja i arhiviranja.
Knjiga je u skladu sa svojim podnaslovom „priručnik za predstavljanje baštine“ koncipirana kao priručnik. Svakom od osam poglavlja, naime, prethodi kratki sažetak s istaknutim ključnim riječima, a ilustrativna građa uz bogate bibliografske bilješke dodatno potkrjepljuje tekst koji donosi smjernice za rad na izložbenoj djelatnosti knjižnica. Osnovna intencija autorice knjige bila je i „potaknuti znanstvene, stručne i odgovorne osobe da prepoznaju i potvrde knjižnično izložbeno djelovanje kao zasebnu djelatnost“ čime se obraća i muzejskoj zajednici.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
