Mogu li muzeji postati zeleniji? tema je broja Informatica Museologica 51 (2020) koja nam u osam autorskih priloga daje pregled dosadašnjih nastojanja hrvatskih muzeja da pridonesu stvaranju ekološkog i održivog zelenog muzeja, kao i novih modela ponašanja prema okolišu i prirodnim resursima. Prilozi govore o implementiranju načela zelene gradnje u muzejske i galerijske prostore, iskustvima na provođenju energetske učinkovitosti muzejskih zgrada, uvrštavanjem raznolikih zelenih tema u muzejske programe i aktivnosti, ukazuju na temu bioraznolikosti, kao i neke projekte poput projekta geotermalnog sustava većeg stupnja iskoristivosti i smanjenja troškova instalacija i predstavljanje dijela stalnog postava Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost Tehničkog muzeja Nikola Tesla te kako se kod Ekomuzeja Bistra u koncipiranju muzejskog postava promišljalo o mogućnostima primjene „zelenog modela“ u razradi muzeoloških i likovnih elemenata stalne izložbe.
U preglednom stručnom članku dr. Maja Šojat Bikić istražila je jesu li se hrvatski muzeji institucionalno (statutarno) obvezali na zeleno ponašanje u svakodnevnom poslovanju, te je ustanovila da je 71 % hrvatskih muzeja to zaista i učinilo ugradivši u svoje statute odredbu o zaštiti i unapređenju životnog okoliša, a navela je i izbor iz recentnih zelenih praksi naših muzeja, na temelju kojega je na kraju napisala: ako im zgrade i nisu zelene (jer je većina muzeja smještena u povijesnim zdanjima), muzeološki diskurs hrvatskih muzeja sve je zeleniji.
Urednica je na samome kraju Uvodnika zaključila: Svjesni smo da je ovo tek prvi korak i da bi složenije multidisciplinarno istraživanje zahtijevalo upućivanje poziva širem krugu sudionika koji bi svojim kolektivnim znanjem i iskustvom pridonijeli potpunijem sagledavanju teme.
Uz temu broja u uobičajenim rubrikama Riječ je o... , Iz muzejske teorije i prakse, Pogledi, iskustva, događaji te Prikazi objavljeno je trideset i četiri priloga vrlo različite tematike. Dok rubrika Riječ je o ... donosi priloge na temu skupljanja građe, akvizicija i donacija u rubrici Iz muzejske prakse čitatelji će se upoznati s rezultatima projekta In cultura veritas u kojemu je sudjelovao Muzejski dokumentacijski centar te novim stalnim postavima Muzeja grada Rijeke u Palači šećera (u sklopu nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić), Zbirke fotografije Muzeja za umjetnost i obrt, nove dionice stalnog postava dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt, Gradskom muzeju Virovitica, Muzeju policije te rekonstrukciji Titova broda Galeb. U preostalim rubrikama objavljeni su prilozi o recentnoj muzejskoj izložbenoj, edukativnoj i izdavačkoj djelatnosti.
Ovaj broj časopisa sadržava 43 priloga 50 domaćih autora koji analiziraju i prate muzejske i muzeološke projekte važne za muzejsku zajednicu i struku danas. (Lada Dražin-Trbuljak)
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more