summary:
Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja održan uz temu Muzeji, održivost i dobrobit naglašava značajan doprinos muzeja dobrobiti i održivom razvoju naših zajednica. Koliko je ta tema aktualna potvrđuje i najnovija knjiga iz respektabilne muzeološke edicije Routledge Guides to Practice in Museums, Galleries and Heritage. Njezini autori, Rose Cull i Daniel Cull, profesori sa Sveučilišta Johns Hopkins, započeli su ju pisati prije pandemije COVID-19, a objavili ju u post-pandemijskoj 2023. godini. Upravo u vrijeme kada se cijeli svijet bavi očuvanjem globalnoga zdravlja, a muzeji se pitaju da li dovoljno rade za dobrobit svih? Ako ne, što mogu napraviti i kako pomoći u izlasku iz kolektivne traume.
Njihova knjiga Muzeji i dobrobit (Museums and Well-being) u fokus stavlja aktivnosti i programe koje muzeji provode za dobrobit ljudi i to: potičući inkluziju i empatiju, smanjujući stres i razvijajući unutrašnji mir, ublažavajući posljedice društvene izolacije koja je rezultat svjetske pandemije, promičući mentalno zdravlje, ublažavajući narušene demokratske procese u suvremenim društvima.
Knjiga je sadržajno podijeljena u dva dijela, unutar jedanaest poglavlja.
U prvom se dijelu nastojalo odgovoriti zašto je tema utjecaja muzeja na dobrobit ljudi važna upravo sada, zašto ovdje i za koga (poglavlja 2-4). Dana je i definicija pojma „dobrobit“, koji se u hrvatskom jeziku tumači kao stanje dobra zdravlja, sigurnosti, sreće i prosperiteta pojedinaca ili grupe; boljitak, dobro. Autori ističu da se pojam dobrobit odnosi na proširenu definiciju ljudskoga zdravlja uključujući aspekte njihovog psihičkog, mentalnog i sveukupnog zadovoljstva životom. Nadalje iznose osnovnu tezu knjige kako je dobrobit pojedinca rezultat kolektivnog djelovanja. Dobrobit zajednice utječe na dobrobit pojedinca, i obratno – zadovoljni ljudi čine zajednicu sretnih ljudi.
Drugi dio knjige (poglavlja 5-10) posvećen je modelu za dobrobit koji se ostvaruje unutar pet načina. To su:
Poveži se (Connect) – muzejske zbirke povezane su s poviješću i raznim kulturama; posjetitelji muzeja povezani su međusobno istim ili sličnim interesima i potrebama te s muzejskim zbirkama i predmetima na različite načine;
Budi aktivan (Be Active) – dobrobit se gradi na temelju akcija i aktivnosti. Uobičajeno kretanje kroz muzej može se upotpuniti npr. i s vrlo popularnim „aktivnim razgledavanjem“ muzejskih izložaba;
Nastavi učiti (Keep Learning) – samo tako će se uvijek otkrivati nešto novo ili drugačije, a stvaranje i prenošenje znanja temeljna je uloga muzeja;
Pružaj (Give) – altruizam je bit djelovanja muzeja pri čemu utječu i na razvoj altruizma kod posjetitelja što se ogleda u užitku pružanju pomoći, svojega vremena i pažnje drugima, prijenosa vještina, njegovanja ljubaznosti, ali i opraštanja sebi i drugima;
Primijeti (Take Notice) – budi pozoran, gledaj, uoči – uvijek ćeš pronaći nešto novo.
Svaki od navedenih pet načina protumačen je analizom određenoga muzejskog predmeta ilustrirajući važnu ulogu koju zbirke mogu imati u muzejskom utjecaju na dobrobiti posjetitelja. Pri tome, autori naglašavaju kako se muzejski predmeti mogu interpretirati na različite načine te nude kritički odnos prema trenutnim muzejskim praksama. Iscrpne bibliografske bilješke uz svako poglavlje, nude pak čitačima smjernice za daljnje istraživanje teme.
Knjiga je vrlo inspirativna za sve muzeje koji svojim postojećim programima žele dodati komponentu dobrobiti, ili pak preispitati postojeće programe iz perspektive dobrobiti, a završava porukom:
We hope this is just a beginning. / We belive in a museology of collective well-being. / We hope you find your own personal approach to well-being in the museum, and we support and wish you well on your jurney. / We encurage you now to... / Connect. Be active. Keep Learning. Give. Take Notice.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
