1352-7258 2007 MDC library London Routledge Taylor & Francis Group International Journal of Heritage Studies : IJHS časopis McLean, Fiona (McLean, Fiona (ed.)) Najnoviji broj respektabilnog časopisa za područje znanja o muzejima i kulturnoj baštini "International Journal of Heritage Studies" (br. 4/5 (2007.) posvećen je temi "Priroda i baština" (Nature and Heritage). Uvodni tekst potpisuju urednici teme broja Peter Howard i Thymio Papayannis i u njemu naglašavaju da se priroda u suvremenim teorijskim promišljanjima promatra kao sastavni dio ukupne kulturne baštine. Časopis donosi devet tematskih priloga, među kojima su tekstovi Giorgosa Catsadorakisa, koji naglašava da se zaštita kulturne baštine ne može promatrati ni provoditi odvojeno od zaštite prirodne baštine, što i ilustrira primjerom zaštite kulturne baštine Mediterana. John Sheil definira pojmove povijesne ekologije i živuće baštine, dajući svoj doprinos ekološkim promišljanjima zaštite povijesnih okoliša. Jean-Claude Lefeuvre upozorava na globalne promjene svjetske prirodne baštine koje se mogu zaustaviti samo dugoročnim multidisciplinarnim istraživanjima i projektima; Alan Dyerf pokušava odgovoriti na pitanje može li nova paradigma u obrazovanju ponovno zbližiti prirodu i kulturu. Posljednji je prilog napisao Bartholomeo, nadbiskup Constantinoplea i ekumenski patrijarh koji baštinu promatra kao dar Božji, a ne kao privatno vlasništvo, naglašavajući društvenu i ljudsku odgovornost za njezino očuvanje. Časopis Library
978-0-415-44142-1 2007 engleski MDC library London ; New York Routledge Tekstovi više autora.- Indeks. Natural heritage : at the interface of nature and culture Book Howard, Peter, Papayannis, Thymio (Howard, Peter (urednik), Papayannis, Thymio (urednik)) Knjiga "Prirodna baština – poveznica prirode i kulture" istražuje međusobne odnose prirode i ljudskoga bivstvovanja, tj. kulture. Knjiga je prvi put objavljena kao poseban broj časopisa "International journal of heritage studies - IJHS" (br. 4/5 (2007.), a uredili su je Peter Howard, osnivač i urednik prvih 12 svezaka IJHS-a i Thymio Papayannis, osnivač i direktor Mediterranean Institute for Nature and Anthropos. Urednici su ujedno i autori uvodnoga teksta u kojemu naglašavaju da se priroda u suvremenim teorijskim promišljanjima promatra kao sastavni dio ukupne kulturne baštine, definiraju prirodu kao baštinu te navode zadaće i odgovornosti ljudi pri upravljanju prirodnom baštinom. Knjiga objedinjuje devet priloga skupine renomiranih stručnjaka s područja ekologije, kulturnoga zakonodavstva i konzervacije te profesora prestižnih inozemnih sveučilišta. Među njima su tekstovi Giorgosa Catsadorakisa, koji naglašava da se zaštita kulturne baštine ne može promatrati ni provoditi odvojeno od zaštite prirodne baštine, što i ilustrira primjerom zaštite kulturne baštine Mediterana. John Sheil definira pojmove povijesne ekologije i živuće baštine, dajući svoj doprinos ekološkim promišljanjima zaštite povijesnih okoliša. Jean-Claude Lefeuvre upozorava na globalne promjene svjetske prirodne baštine koje se mogu zaustaviti samo dugoročnim multidisciplinarnim istraživanjima i projektima; Alan Dyerf pokušava odgovoriti na pitanje može li nova paradigma u obrazovanju ponovno zbližiti prirodu i kulturu. Posljednji je prilog napisao Bartholomeo, ekumenski patrijarh koji baštinu promatra kao dar Božji, a ne kao privatno vlasništvo, naglašavajući društvenu i ljudsku odgovornost za njezino očuvanje. Prirodna baština Zaštita prirodne baštine Monografija Library
978-0-415-35388-5 2007 Parry, Ross (Parry, Ross) MDC library London ; New York (Museum meanings) Routledge Nites.- Bibliography.- Index. Recoding the museum : digital heritage and the technologies of change Book Ross Parry, predavač na Odjelu za muzejske studije Sveučilišta u Leicesteru, svoje je istraživačke interese usmjerio na povijest muzejskih medija i tehnologija. Rezultat toga je knjiga Recoding the museum, u kojoj je dao prvi cjeloviti prikaz povijesnoga tijeka informatizacije muzejske djelatnosti i uvođenja računalne tehnologije u rad muzeja. Takav pregled postao je nužan za razumijevanje rada suvremenih muzeja čija je djelatnost pod utjecajem tehnologija bitno reorganizirana i koja bez toga više nije moguća. Tekst je koncipiran u osam tematskih poglavlja: "Muzej/računalo: povijest nerazumijevanja?" ("1. Museum/computer: a history of disconnect?"; "Od dnevničkih zapisa do baze podataka: počeci informatizacije muzeja" ("2. From the day book to the data bank: the beginnings of museum computing"; "3. Razjedinjavanje zbirke" ("3. Disaggregating the collection"); "4. Rekonstrukcija autentičnosti" ("4. Recalibrating authenticity"); "5. Revizija posjećenosti" ("5. Rescripting the visit"); "6. Nove priče" ("6. Rewriting the narrative"); "7. Reorganizacija proizvodnje" ("7. Reorganising production"); "8. Računala i kompatibilnost" ("8. Computers and compatibility"). U prvom su poglavlju postavljeni teorijski okviri i određena tematska okosnica knjige. U drugome se opisuju počeci kompjutorizacije ranih 1960-ih godina, izgradnja prvih strojno čitljivih kataloga te pojavljivanje potrebe za novim muzejskim stručnjacima i njihovim profesionalnim sposobnostima. Treće je poglavlje posvećeno tematici standardizacije i izgradnji muzejskih baza podataka. Drugi dio knjige posvećen je tumačenju novonastaloga "rekodiranja" muzejske prakse, koja je izravan rezultat prethodno opisanih procesa informatizacije muzejske djelatnosti, a obuhvaća stvaranje virtualnih zbirki, odnos prema digitalnoj baštini, pojavi novih korisnika i korisničkih potreba vezanih za globalne mreže itd. Knjiga je popraćena i bibliografijom te kazalima. Digitalizacija Informatizacija muzejske djelatnosti Virtualni muzeji Monografija Library
978-0-415-95742-7 2007 engleski MDC library London ; New York (Routledge research in cultural and media studies) Routledge Tekstovi više autora.- Bibliografija.- Index. Writers` houses and the making of memory Book Hendrix, Harald (Hendrix, Harald (ed.)) Harald Hendrix, profesor Sveučilišta u Utrechtu, vrsni znalac kulturne povijesti i talijanskih književnih memorijala, objedinio je 18 priloga različitih autora u kojima su razmatrani memorijali i muzeji književnika. Prilozi su objavljeni u dvije tematske cjeline ("Cultural Memory" i "Self-fashioning"). Na nizu primjera ilustrirane su teze o književnim memorijalima postavljenima u originalnim prostorima koji se vežu za određene ljude ili događaje, odnosno na mjestima koja postaju memorijali procesima simbolizacije postavljanjem i pridruživanjem određenih spomen-obilježja. Predstavljene su kuće i mjesta u kojima su književnici rođeni ili su živjeli te povremeno boravili, a koje su ustrojene kao memorijali, s originalnim namještajem, rasporedom prostorija, inventarom. To su
Goetheova kuća u Weimaru (jedan od najznačajnijih književnih memorijala u Njemačkoj, u kojoj je književnik živio od 1782. do smrti 1832.) i u Frankfurtu (gdje je rođen 1749. i odrastao; http://www.goethehaus-frankfurt.de) te kuća u Rimu (Casa di Goethe URL: http://www.casadigoethe.it), u kojoj je Goethe odsjedao za vrijeme svojih putovanja po Italiji (1786.-1788.); kuća Sir Waltera Scotta u Abbotsfordu, gdje je živio sa svojom obitelji od 1812. do smrti 1832. (URL: http://www.scottsabbotsford.co.uk); spomen-muzej u domu sestara Brontë (Brontë Parsonage Museum, URL: http://www.bronte.org.uk); kuća u kojoj je preminuo John Keats 1821. Krats-Shelley memorial house u Rimu (URL:http://www.keats-shelley-house.org), koja sadržava zbirke predmeta, rukopisa i slika Keatsa, Shelleya i Byrona te jednu od najvećih knjižnica romantičarske literature; Museo Mario Praz u Rimu (URL:http://www.museopraz.beniculturali.it) u autentičnoj privatnoj rezidenciji Marija Praza, pisca i kolekcionara itd. U drugom su dijelu knjige prikazi kuća koje su odraz individualnosti njihovih vlasnika, uređene i dekorirane prema njihovim zamislima, interesima i ukusu; kuća koje nose obilježja individualnih biografija književnika. Neke od njih su kuća Giorgija Vasaria (Casa Vasari) u Arezzu, Crvena kuća (Red House) izgrađena prema zamisli i nacrtima Williama Morrisa, Proustov apartman u Boulevard Haussmann i niz drugih. Književno-jezična baština Memorijalni muzej ili zbirka Muzeji i zbirke književnosti Monografija Library
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
