hr | en
Year: 2024 Publisher: Muzejski dokumentacijski centar
  • Filter

Collection

Type

Cooperator

Year

Publisher

Place

Language

Theme

Theme, place

Genre

Viewing results 1 - 3 of 3

search field:

2757-069x (Online)
2024
hrvatski
Zagreb
Muzejski dokumentacijski centar
Objavljeno: 11. studeni 2024.
43. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, 2024. [Elektronička građa]
elektronička građa
Radovanlija Mileusnić, Snježana, Marković, Zrinka (Radovanlija Mileusnić, Snježana (urednik, autor kataloških podataka), Marković, Zrinka (autor kataloških podataka))
Katalog izložbe
Library
cooperator:
publisher:
numerical data:
Sv. 54 (2023.)
type:
collection:
Library - Zbirka periodike

search field:

0350-2325
2024
hrvatski
MDC library
Zagreb
Muzejski dokumentacijski centar
Časopis dostupan i u elektroničkom obliku na portalu Hrčak: https://hrcak.srce.hr/broj/24678 (pristupljeno 10.7.2024.)
Informatica Museologica
časopis
Dražin-Trbuljak, Lada (Dražin-Trbuljak, Lada (urednik))
Tema broja: Muzeji na otocima. "U suradnji s muzealcima – kustosima i voditeljima otočnih muzeja – ideja je bila progovoriti i izdvojiti izazove, ali i prednosti s kojima se u svome radu suočavaju. Kroz dvadeset i jedan autorski prilog teme broja – kolega iz muzeja na otocima Cresu, Lošinju, Korčuli, Hvaru, Braču, Murteru i poluotoku Pelješcu, i kolega iz drugih muzeja koji su pisali o projektima na otocima Zlarinu i Pašmanu – dobili smo priliku upoznati se s programima, aktivnostima i inicijativama koje poduzimaju, kao i s dragocjenim djelovanjem njihovih prethodnika te o gotovo cijelom stoljeću zajedničkog sudjelovanja u misiji čuvanja kulturne baštine hrvatskih otoka. Prema podatcima iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj, kao i iz Registra muzeja, galerija i zbirki u RH (OREG), koji se vode pri Muzejskome dokumentacijskom centru, od 171 zakonski registriranog muzeja na osam otoka (Brijuni, Lošinj, Cres, Pag, Murter, Brač, Hvar, Korčula) i poluotoku (Pelješac) osnovano je 16 muzeja i 6 muzejskih zbirki koje djeluju u sastavu otočnih ili drugih muzeja (npr. Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Narodnog muzeja Zadar, Muzeja općine Jelsa, Strossmayerove galerije starih majstora HAZU), što čini udio od 12,28 %. Muzejski dokumentacijski centar nastoji mapirati stanje u praksi i prikupiti podatke o svim muzejskim institucijama i entitetima u Hrvatskoj bez obzira na njihov pravno-administrativni status, pa se u njegovu stručnom Registru pohranjuju podatci o muzejima i muzejskim zbirkama koji samo djelomično zadovoljavaju ili uopće ne zadovoljavaju uvjete propisane Zakonom o muzejima, ali posjeduju muzejsku građu te su nam iznimno važni kao pokazatelji inicijativa koje katkad s više ili manje uspjeha tijekom nekoliko desetljeća djeluju na terenu, i prije svega su izraz želje lokalnog stanovništva da se sačuva baština njihovih otoka. Slijedom podataka iz Upisnika i OREG-a možemo rezimirati da na otocima djeluje 30 muzejskih entiteta – muzeja, muzejskih zbirki i stalnih muzejskih zbirki, s tim da bi se u daljnjim istraživanjima morao analizirati i posljednjih godina sve učestaliji fenomen interpretacijskih centara na otocima, kojih smo u ovome trenutku izdvojili 15, a vjerojatno je da će ih u skorije vrijeme biti i više. Kako bi se iskoristili potencijali otoka te utjecalo na bolji i kreativniji život lokalnih zajednica u kojima djeluju, jednako koliko i na razvoj kulturnog turizma kao jednog od segmenata turističke industrije, iznimno je važno prepoznati upravo ulogu kulture, baštine i, pogotovo, muzeja i muzejskih profesionalaca na otocima. Njihov je uspjeh prije svega rezultat upornog rada i entuzijazma, ali to katkad nije sasvim dovoljno. Muzejska nas zajednica posljednjih godina upozorava na probleme vezane za nedostatno financiranje programa, poteškoće rada u adaptiranim povijesnim zgradama te u vezi s tim i na otežavajuće prilagodbe prostora slabije pokretnim osobama. U posljednje vrijeme pojavili su se sve brojniji problemi s poplavama i obalnim erozijama zbog porasta razine mora i jačanja oluja. Dugogodišnji problemi vezani su i za nedostatak kako stručnoga, tako i tehničkog osoblja za kvalitetno obavljanje redovite muzejske djelatnosti, kao i onih sadržaja koji nisu osnovna djelatnost muzeja, ali ih muzealci obavljaju svjesni da su to sve potrebe šire zajednice. Unatoč mnogim problemima, svi će muzejski djelatnici u konačnici zaključiti da im je njihov posao važan i da su ponosni što su dio muzejske priče jer su svjesni koliko su muzeji na otocima važni ne samo kao akteri muzejske djelatnosti nego i kao partneri u suradnji s lokalnim i nevladinim organizacijama te kao inicijatori i nositelji kulturnog razvoja. (L. Dražin-Trbuljak) Preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-19-03-2024#informatica)
Library
cooperator:
Dulibić, Ljerka (urednik) ; Kocijan, Maja (urednik) ; Krizmanić Ožegović, Una Burić, Lucija(prevoditelj) ; Burić, Lucija Krizmanić Ožegović, Una(prevoditelj)
publisher:
numerical data:
Sv. 61 (2024.)
type:
collection:
Library - Zbirka periodike

search field:

0353-7552
2024
hrvatski
engleski
MDC library
Zagreb
Muzejski dokumentacijski centar
Tekst usp. na hrv. i engl. jez.- Dostupno i u elektroničkom obliku na portalu Hrčak
Muzeologija
časopis
Dulibić, Ljerka, Kocijan, Maja, Krizmanić Ožegović, Una, Burić, Lucija (Dulibić, Ljerka (urednik), Kocijan, Maja (urednik), Krizmanić Ožegović, Una (prevoditelj), Burić, Lucija (prevoditelj))
Tema broja: Istraživanje podrijetla muzejske građe oduzete u ratu i miru. "Časopis Muzeologija 61 (2024.) prvi je broj koji je u sedamdeset godina njezina izlaženja posvećen istraživanju provenijencije muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, razdoblja u kojemu su muzeji, kako ističe jedna od autorica objavljenih istraživanja, postali „instrument u provedbi ideološki motivirane politike prema kulturnoj baštini“ i „skladište za predmete zaplijenjene iz privatnih zbirki“. Budući da se u većini hrvatskih muzeja sustavno istraživanje provenijencije muzejskih predmeta, posebice onih za koje postoji sumnja da su oduzeti tijekom i nakon rata, uopće nije provodilo ili je to rađeno u nedostatnom opsegu, koncem 2022. godine Ministarstvo kulture i medija RH pokrenulo je u suradnji s Muzejskim dokumentacijskim centrom Pilot-projekt utvrđivanja podrijetla muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata kao „velik i važan prvi korak u ispravljanju nepravdi učinjenih prije više od sedam desetljeća“ koje su se, kako je istaknula ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, godinama negirale. Neposredan cilj projekta bio je prikupiti postojeću dokumentaciju i izvore o predmetima koji su pohranjivani ili raspoređeni u muzeje na temelju zakona Nezavisne Države Hrvatske, a poslije na osnovi odluka Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturnih spomenika i starina (KOMZA-e), koji navode na to da je riječ o nezakonito oduzetoj ili zaplijenjenoj imovini Židova i građana drugih nacionalnosti." /Maja Kocijan)Više na: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-18-03-2025#muzeologija
Podrijetlo predmeta
Hrvatska
Library