1989. DJT4736 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT4743 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1992. DJT1617 1992 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1992. DJT1606 1992 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1991. DJT1507 1991 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Raketni motor Vulcain (desno), Musée des Arts et Métiers, Pariz dijapozitiv u boji Ovaj Muzej jedan je od najstarijih tehničkih muzeja na svijetu, a njegova povijest povezana je s francuskom ustanovom Conservatoire national des arts et métiers (Nacionalni konzervatorij za umjetnost i obrt) osnovanom 1794. godine, a od 1798. godine smještenom u samostanu Saint-Martin-des-Champs, gdje se Muzej i danas nalazi. U Konzervatoriju su bili izloženi različiti izumi, instrumenti, stojevi i alati, čiji bi se rad demostrirao posjetiteljima. Obrazovna uloga dodatno je ojačana od 1819. godine kada je uvedena i teorijska nastava iz mehanike, fizike i industrijske ekonomije.
U Muzeju se danas nalazi oko 80000 predmeta i 15000 crteža razvrstanih tematski u zbirke mehanike, transporta, energije, materijala, komunikacije, konstrukcije i znanstvenih instrumenata.
Od 1992. do 2000. godine provodila se opsežna obnova Muzeja. muzej znanosti i tehnike Muzej za umjetnost i obrt u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1992. DJT1608 1992 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Raspored zbirki, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1672 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Reljefni kameni dijelovi sarkofaga i nadgrobnih spomenika, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Na donjem lijevom dijelu snimke vidi se ploča sarkofaga koja prikazuje scenu iz Trojanskog rata, odnosno Homerove Ilijade. Prikazan je povratak Hekrotovog tijela u Troju. nadgrobna ploča reljef sarkofag skulptura Muzej Louvre Trojanski rat Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1671 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Salle Saint-Louis, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Dvorana svetog Ljudevita najstariji je očuvani dio palače te prema dekorativnim elementima vjerojatno potječe iz 13. stoljeća Ime je dobila po kralju Ljudevitu IX., koji je ujedno i kršćanski svetac. podzemlje stup Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1579 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Salle des Cariatides (Dvorana karijatida), Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Za vrijeme renesanse prostorija je obnovljena i imala je funkciju plesne dvorane. U pozadini, ispred ulaza, vide se karijatide koje je napravio kipar Jean Goujon u 16. st. Po njima je dvorana dobila ime. Od 17. st. u dvorani se nalaze antičke skulpture. Na sredini snimke vidi se skulptura koja prikazuje Kentaura i Kupida (Erosa) te je rimska kopija grčkog originala kipara iz starogrčkog grada Afrodizije. antička skulptura karijatida posjetitelji renesansna umjetnost skulptura Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1988. DJT3168 1988 Pariz Francuska Salon International des Musées et des Expositions, Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1990. DJT3145 1990 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Salon International des Musées et des Expositions, Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1990. DJT3148 1990 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Salon International des Musées et des Expositions, Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
205 - 216 from 317
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
