search field:

1979
engleski
MDC library
New York
Metropolitan Museum of Art
Tekstovi više autora .- Bibliography
Museums and the disabled
Book
Specijalne aktivnosti muzeja
Posjetitelji s invaliditetom
Visitors
Library

search field:

0-415-06994-7
2000
engleski
MDC library
London ; New York
Routledge
Reprint izdanje iz 1991. godine .- Tekstovi više autora .- Bibliography: str. 191-203.- Index
Museums without barriers : a new deal for disabled people
Book
Prva europska konferencija “Muzeji i hendikepirane osobe” (Museums and disabled) održana je 1988. godine u UNESCO House u Parizu u organizaciji Francuske fundacije (Foundation de France) i suradnji sa stručnjacima iz cijele Europe. U knjizi s naslovom "Muzeji bez granica" objavljena su izlaganja 49 sudionika u šest tematskih poglavlja. I. Kulturna politika u vezi sa hendikepiranim osobama u Francuskoj i inozemstvu; II. Financijske mogućnosti; III. Muzeji i osobe s fizičkim poteškoćama; IV. Muzeji i slabovide i slijepe osobe; V. Muzeji i osobe oštećena sluha; VI. Muzeji i mentalno hendikepirane osobe. Iznoseći svoja iskustva i znanja, autori su nastojali odgovoriti na pitanja otvorenosti muzeja za sve posjetioce, organiziranju muzejske djelatnosti u skladu s potrebama hendikepiranih posjetioca, planiranju rada s osobama s poteškoćama i sl. ICOM-ov Informacijski centar (ICOM Information Center) priredio je iscrpnu popratnu tematsku bibliografiju.
Posjetitelji s invaliditetom
Zbornik stručnih i znanstvenih skupova
Library

search field:

2021
hrvatski
MDC library
Čakovec
Muzej Međimurja
Muzej za POGLED : 2021
Book
Nađ-Jerković, Erika, Klinčević, Jelena (Nađ-Jerković, Erika (urednik), Klinčević, Jelena (urednik))
Posjetitelji s invaliditetom
Muzej za pogled (projekt)
Inkluzija
Muzejsko-edukativna publikacija
Library

search field:

2018
Nađ-Jerković, Erika, Klinčević, Jelena (Nađ-Jerković, Erika, Klinčević, Jelena)
MDC library
Čakovec
Muzej Međimurja
Muzej za POGLED : 21.4. - 13.7. 2018.
Book
Muzejski program namijenjen djeci iz autističnog spektra.
Posjetitelji s invaliditetom
Edukativni program
Katalog
Library

search field:

978-953-56012-1-0
2013
MDC library
Požega
Muzejska udruga istočne Hrvatske
Bibliografija: str. 48.- Zastupljeni autori: Morana Vouk, Željka Miklošević, Leonilda Conti, Denis Detling, Jasmina Jurković Petras, Ivana Nadovski.
Muzeji za sve
Book
Miklošević, Željka, Vouk, Morana (Miklošević, Željka (urednik), Vouk, Morana (urednik))
Muzejska udruga istočne Hrvatske (MUIH) objavila je publikaciju „Muzeji za sve“ koju su priredile muzejska savjetnica Tiflološkoga muzeja dr. sc. Morana Vouk i asistentica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Zagreb, Željka Miklošević. Publikacija je dio projekta „Muzeji za sve" koji je započeo 2009. godine temeljeći se na angažmanu pojedinih ustanova (Galerije likovnih umjetnosti Osijek, Muzeja Slavonije Osijek, Gradskoga muzeja Virovitica, Gradskoga muzeja Vukovar, Muzeja grada Iloka) koje su povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom osmislile aktivnosti i načine pomoću kojih bi osobe s invaliditetom mogle biti posjetitelji muzejskih ustanova i aktivni sudionici njihovih radionica. U sklopu projekta, na samom početku bio je organiziran i seminar na kojem su se stručni muzejski djelatnici upoznali sa zakonskom regulativom te educirali o radu s osobama s invaliditetom. U publikaciji su zastupljeni tekstovi Morane Vouk („Od teorije“; „Do prakse“), Željke Miklošević („Društvena uloga muzeja - prema inkluziji osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju“), Leonilde Conti („Galerija za sve“), Denisa Detlinga („Muzej Slavonije za sve“), Jasmine Jurković Petras („Od sada pa nadalje“) i Ivane Nadovski („Muzej za sve u Vukovaru“). Drugi dio publikacije donosi savjete za prilagodbe interpretacije i interpersonalne komunikacije s osobama s invaliditetom (sa smanjenom pokretljivošću i tjelesnim invaliditetom, s oštećenjem sluha, s oštećenjima vida). U prilogu je i preporučena literatura. Publikacija je dostupna i u elektroničkom obliku u PDF formatu na mrežnim stranicama MUIH-a (URL:http://www.muih.hr/images/stories/novosti/2013/gluo/Muzeji_za_sve_2013.pdf) datum pristupa: 3.6.2014.
Posjetitelji s invaliditetom
Monografija
Library

search field:

1999
MDC library
Petrinja
Udruga slijepih
Oblik vremena : izložba posvećena slijepim osobama : Galerija Krsto Hegedušić, Petrinja, 22. listopada - 14. studeni 1999.
Book
Rizmaul, Ivan (Rizmaul, Ivan (autor uvoda, predgovora))
Posjetitelji s invaliditetom
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)
Katalog izložbe
Library

search field:

978-953-6153-75-6
2012
hrvatski
talijanski
MDC library
Pula
(Katalozi Edukacijskog odjela)
Arheološki muzej Istre
Bibliografija.- Tekst usporedno na hrv. i tal. jez.
Od pintadera do prehrane : putovanje kroz prošlost s Edukacijskim odjelom Arheološkog muzeja Istre = un viaggo nel passato col Dipartimento didattico del Museo archeologico dell`Istria
Book
Codacci-Terlević, Giulia (Codacci-Terlević, Giulia (urednik))
Pečatnjaci
Posjetitelji s invaliditetom
Pintadera (Edukativni projekt)
Katalog
Library

search field:

1983
Pearson, Anne (Pearson, Anne)
engleski
Storage
British Museum
Please touch animal sculpture : an exhibition at the British Museum
Book
Wilson, David M. (Wilson, David M. (autor uvoda, predgovora))
Posjetitelji s invaliditetom
Taktilna galerija
Library

search field:

978-953-7287-58-0
2025
hrvatski
MDC library
Zagreb
Tiflološki muzej
Bibliografija
Pristupačnost za sve 2 : smjernice za inkluzivnu praksu
Book
Vouk-Nikolić, Morana (Vouk-Nikolić, Morana (urednik))
Nakon što je 2022. godine Tiflološki muzej u Zagrebu objavio prvi priručnik sa smjernicama za inkluzivnu praksu muzeja, ove je godine priredio i drugi dio priručnika - "Pristupačnost za sve 2“. Priručnici su osmišljeni kao nadopuna istoimenih edukativnih radionica koje Muzej organizira sa ciljem upoznavanja djelatnike u kulturi s teorijskim, ali i praktičnim znanjima potrebnim u radu s posjetiteljima s invaliditetom. Urednica priručnika dr. sc. Morana Vouk Nikolić, muzejska savjetnica Tiflološkog muzeja, u „Uvodnim riječima“ priručnika u čijoj su realizaciji sudjelovali stručnjaci muzeja i stručnjaci s invaliditetom, naglašava kako „Ovakvim pristupom naš muzej nastavlja njegovati inkluzivnu kulturnu praksu, koja ne podrazumijeva izradu prilagodbi "za nekoga", već izradu "s onima kojima su namijenjene". Priručnik donosi priloge osam autora, unutar pet tematskih cjelina. Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom autor je prve teme – „Važnost sudjelovanja osoba s invaliditetom u kulturi“ – u kojoj zaključno naglašava kako prostorna, komunikacijska i informacijska pristupačnost treba biti omogućena svima što je osnovni preduvjet za sudjelovanje osoba s invaliditetom u kulturnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima. O pristupačnost i simbolizaciji muzejskih prostora kao podršci posjetiteljima u spektru autizma, govori se u poglavlju „Voliš ići u muzej?“. Autorice Eva Pavić i Kosjenka Petek, kao osobe u spektru autizma daju vrlo konkretne i jasne upute kako omogućiti posjet muzejima autističnim osobama koji vole muzeje jer tematski sadrže njihove intenzivne interese. Tako iz osobnoga iskustva autorice ukazuju na barijere, ali i na konkretne prijedloge za njihovo uklanjanje. Jedan od njih je primjena vizualnog simboliziranja cijeloga prostora muzeja piktogramima za smjer kretanja ili odmora čime se olakšava kretanje kroz prostor muzeja, ali se koriste i za izradu vodiča ili edukativne programe. Dr. sc. Željka Sušić predstavila je komunikacijsku ploču postavljenu u Tiflološkom muzeju kojom se omogućava lakša, ravnopravnija i osobnija komunikacija s posjetiteljima – djecom s poteškoćama u razvoju, osobama s invaliditetom, starijim osobama kao i osobama s govornim i jezičnim barijerama. Treće poglavlje posvećeno je digitalnoj pristupačnosti koja se odnosi na osiguravanje dostupnosti i upotrebljivosti digitalnih sadržaja i tehnologija svim korisnicima, uključujući i osobe s različitim vrstama invaliditeta. Marija Livajušić naglašava kako će, poštivanjem osnovnih načela digitalne pristupačnosti koje detaljno obrazlaže, tehnološke inovacije olakšati svakodnevni život i smanjiti osjećaj izolacije čineći informacije, komunikaciju i mobilnost dostupnijima. Četvrto poglavlje – „Kako pružiti potporu osobi s oštećenjem sluha?“ u tekstu Ružice Kežman pruža širok okvir prostorne komunikacijske i informacijske pristupačnosti, osnove komunikacija s osobama s oštećenjem sluha te smjernice za poboljšanjenjihova pristupa. Senada Halilčević u petom je poglavlju predstavila europske standarde za izradu lako razumljivih informacija za osobe s intelektualnim poteškoćama. Detaljnije je predstavila standarde koji se odnose na pisane informacije, a posebno je naglasila i važnost uključivanja osoba s intelektualnim poteškoćama u proces izrade informacija od samoga početka, a posebice u završnoj fazi izrade zbog povratnih informacija o razumljivosti teksta. Osim što je priručnik izuzetno koristan svojim sadržajem – savjetima, primjerima, smjernicama, popratnom literaturom – on je i bogato ilustriran, a važniji dijelovi teksta su grafički istaknuti bojama ili veličinom fonta što pridonosi njegovoj čitljivosti i uporabljivosti u praktičnom radu. Vjerujemo kako će i ovaj drugi dio priručnika biti uskoro dostupan, osim u tiskanom i u elektroničkom obliku kao njegov prethodnik (dostupan na: https://www.tifloloskimuzej.hr/files/images/publikacije/2023/pristupacnost-za-sve.pdf) kako bi ga mogao koristiti svaki od naših muzealaca jer, kako kaže urednica: „Budućnost muzeja ovisi o njihovoj sposobnosti da prihvate raznolikost i osiguraju prilagodbe koje omogućuju puno sudjelovanje svih posjetitelja.“ (Snježana Radovanlija Mileusnić)
Inkluzija
Posjetitelji s invaliditetom
Priručnik
Library

search field:

978-953-7287-46-7
2022
hrvatski
MDC library
Zagreb
Tiflološki muzej
Zastupljene autorice: Željka Bosnar Salihagić, Nevenka Ćosić, Nina Sivec, Željka Sušić, Morana Vouk Nikolić.- Bibliografija: str. 114-118.
Pristupačnost za sve : smjernice za inkluzivnu praksu
Book
Šiftar, Davor, Vukić, Renato, Vouk-Nikolić, Morana (Šiftar, Davor (fotograf), Vukić, Renato (fotograf), Vouk-Nikolić, Morana (urednik))
Tiflološki muzej u Zagrebu objavio je priručnik „Pristupačnost za sve“, proizašao iz edukacija „Muzej za sve“ koje se u Tiflološkom muzeju održavaju od 2019. godine, a koji čitatelju nudi zakonodavni, teorijski i praktični okvir prostorne, komunikacijske i informacijske pristupačnosti te osnove komunikacije s osobama s invaliditetom. Tiflološki muzej se kroz svoju povijest, poslanje i rad ističe svojom specifičnošću, a opet istovremeno toliko široko potrebnim i neophodnim znanjima i vještinama s područja edukacijske rehabilitacije. U zajednici muzej je prepoznat kao otvoren i aktivan sustav koji osluškuje promjene u društvu, a svojim djelovanjem spreman je odgovoriti na nove izazove. Ovaj priručnik je po svojoj cjelovitosti i sveobuhvatnosti jedinstven u Hrvatskoj, a namijenjen je prije svega muzejima, ali može biti koristan u radu s ovim korisnicima i u ostalim baštinskim institucijama. Usmjeren je na ostvarivanje veće i kvalitetnije pristupačnosti baštinskih ustanova za različite skupine korisnika s invaliditetom s posebnim naglaskom na slijepe i slabovidne posjetitelje (čak i one koji sebe ne vide takvima, kao što su na primjer starije osobe). Poznavanje raznih vrsta invaliditeta i njihovih obilježja, ali i specifičnosti, preduvijet su za pravilno promišljanje o prilagodbi. Ovdje su na jednom mjestu objedinjeni sadržaji koji će čitatelju povećati kompetencije u implementaciji inkluzivnih smjernica te ukloniti nesigurnosti u svakodnevnom radu s korisnicima. Priručnik je nastao plodnom suradnjom petero autorica čija je temeljna znanstvena disciplina edukacijska rehabilitacija nadograđivana kroz višegodišnja usavršavanja te je rezultat teorijskog i iskustvenog znanja o specifičnostima osoba s invaliditetom, znanja o pristupačnosti, prostornoj prilagodbi, prilagođenoj komunikaciji i informacijama te daje ne samo odgovore na pitanja kako, već i odgovore na mnoga druga pitanja potkrepljujući ih znanjima o specifičnostima populacije osoba s invaliditetom. Željeli smo ukazati i na neke pogrešne premise u praksi, poput pretpostavke da bilo kakve prilagodbe doprinose boljoj pristupačnosti ili da je prilagodbu dovoljno uključiti tek pri kraju nekog projekta. Priručnik se sastoji od pet osnovnih poglavlja. Prvi dio obuhvaća zakonodavni okvir i dokumente koje je potrebno poznavati kako bismo bolje razumjeli svoje odgovornosti prema korisnicima s invaliditetom te nas upoznaje s različitim pristupima kroz povijest, kao i vrstama invaliditeta i njihovim specifičnostima. U drugom poglavlju detaljno su prikazane obaveze ustanova vezane uz pristupačnost, a temeljem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Drugo poglavlje također upoznaje čitatelja s najširim spektrom prostornih, komunikacijskih i informacijskih prilagodbi, ali i s načinima ispravne komunikacije s osobama s invaliditetom, ponajprije slijepima i slabovidnima. U trećem i četvrtom poglavlju čitatelj može dobiti detaljne informacije i upute kako, držeći se trenutno važećih smjernica, izraditi zvučne opise i taktilne dijagrame za slijepe. Taktilni dijagrami zajedno sa zvučnim opisima jedan su od najčešćih oblika prilagodbe izloženih predmeta. U petom, zadnjem dijelu ovog priručnika detaljno su prikazani praktični primjeri prilagodbe za korisnike s invaliditetom, proces pravilnog planiranja projekata prilagodbe, suradnje s osobama s invaliditetom te mogućnostima, ali i izazovima i ograničenjima s kojima se možemo susresti u procesu prilagodbe. Aktualne teme socijalne uključivosti, univerzalnog dizajna i pristupačnosti pred baštinske stručnjake postavljaju brojne izazove. Vjerujemo da će vas ponuđena rješenja potaknuti te vam pomoći u pronalaženju pristupačnih rješenja za korisnike s invaliditetom jer samo osiguravajući pristupačno i inkluzivno okruženje uvažavamo osobe s invaliditetom, prihvaćamo njihovu različitost, prepoznajemo ih kao ravnopravne korisnike naših sadržaja i time ih potičemo na osobni razvoj. Inkluzivnim društvom općenito pridonosimo adekvatnom odgovoru na društvo budućnosti, odnosno na neizbježno starenje stanovništva i implikacije koje ono donosi. (Morana Vouk Nikolić)
Posjetitelji s invaliditetom
Inkluzija
Priručnik
Library

search field:

1950
Revesz, G. (Revesz, G.)
MDC library
London
Longmans, Green and Co
Bibliography .- Index
Psychology and Art of the Blind
Book
Autor analizira sa strucnog psihologijskog aspekta umjetnicko stvaralaštvo ljudi oštecenog vida. Štivo interesantno za kustose tifloloških muzeja kao i za vodice kroz muzejske postave i izložbe specijalnih grupa posjetitelja kao što su oni sa oštecenjima vida.
Povijest umjetnosti
Posjetitelji s invaliditetom
Visitors
Monografija
Library

search field:

978-953-6664-44-3
2016
hrvatski
MDC library
MDC library
MDC library
Zagreb
(Biblioteka Kako objaviti dobru muzejsku knjigu)
Muzejski dokumentacijski centar
Tekstovi više autora.- Str. 5-6: Predgovor / Višnja Zgaga.- Bibliografija uz tekstove.- Str. 131-138: Bibliografija i mrežni izvori.
Publikacije za osobe s invaliditetom - nakladnički izazov za muzeje
Book
Radovanlija Mileusnić, Snježana (Radovanlija Mileusnić, Snježana (urednik))
U hrvatskom mjesecu knjige te uoči 35. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija objavljena je nova MDC-ova knjiga Publikacije za osobe s invaliditetom – nakladnički izazov za muzeje. To je četvrta knjiga urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić u biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koji prati istoimeni ciklus edukativnih radionica za stručno muzejsko osoblje. Knjiga donosi 11 tekstova posvećenih temi vrlo rijetko obrađivanoj u hrvatskoj muzeološkoj literaturi - muzejskim publikacijama za osobe s invaliditetom. Renomirani stručnjaci hrvatskih muzeja koji su prihvatili izazov izrade komunikacijskih pomagala za osobe s invaliditetom, likovni umjetnici te sami konzumenti specifičnih publikacija za osobe s invaliditetom, svojim su prilozima nastojali odgovoriti na pitanja: Jesu li hrvatski muzeji dostupni za sve, odnosno omogućuju li hrvatski muzeji svim posjetiteljima fizičku, ali i emocionalnu te intelektualnu dostupnost kulturnoj baštini o kojoj se skrbe? Koliko su svojim radom okrenuti prema ranjivim skupinama, posebice posjetiteljima s invaliditetom? Primjenjuju li hrvatski muzeji koncept inkluzije u svojem radu, odnosno počivaju li na konceptu poštovanja ljudskih prava u procesu demokratizacije kulturne baštine? Ako im je u središtu interesa posjetitelj sa svojim željama, potrebama, sposobnostima i pravima, omogućuju li konceptom inkluzivnog muzeja aktivno sudjelovanje svima onima koji su zbog različitih prepreka – fizičkih, senzornih, psiholoških, kulturnih, socijalnih, tehnoloških, financijskih – isključeni? Konačno, i za našu publikaciju najvažnije pitanje, koliko je njih svojim izdavačkim projektima (prvenstveno katalozima i vodičima kroz stalne i povremene izložbe) pridonijelo komunikaciji muzejskih sadržaja? (iz uvoda urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić) Tekstovi su namijenjeni prvenstveno stručnoj javnosti, ali i svim drugim zainteresiranim čitateljima mogu biti zanimljivi kao uvid u problematiku pripreme i izrade materijala (publikacija) za osobe s invaliditetom, kaže recenzentica dr. sc. Željka Miklošević zaključujući da je cilj većine tekstova instruktivnog, praktičnog karaktera čime bi se trebalo još više osvijestiti komunikacijske, ali i opće društvene pristupe osobama s invaliditetom. Naime, podatak da 12 % stanovništva u Hrvatskoj, gotovo 540 000 ljudi, pripada jednoj od jedanaest kategorija osoba s invaliditetom upozoravajuća je i ujedno mobilizirajuća činjenica, podsjeća u predgovoru muzejska savjetnica Višnja Zgaga, v.d. ravnateljica MDC-a. Uz sve zakone, akte, preporuke i konvencije kojima je, na normativnoj razini, cilj njihova inkluzija – pa tako i omogućivanje pristupa baštini i muzejskim sadržajima – svjesni smo društvene diskriminacije: svjesni smo da nismo učinili onoliko koliko možemo kako bismo im pružili ono na što imaju pravo svi ljudi u zajednici – jednake mogućnosti. Za osobe poput mene koje ne vide ili ne čuju, za osobe sa smetnjama u razvoju govora, mentalnim poremećajima, autizmom i sl. važno je da dobiju informacije na njima prihvatljiv način, kaže jedna od recenzentica, defektologinja Sanja Trempetić i sama osoba s invaliditetom naglašavajući važnost publikacija jer, knjiga je pisana riječ, ona ostaje i nakon izložbe, kao poticaj nekome tko se hoće time baviti. A knjige i svi pisani materijali, kao i muzejski sadržaji, mogu se prilagoditi osobama s invaliditetom. U knjizi su, kako piše u svom uvodniku urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, predstavljeni pionirski, ali vrsni primjeri muzejskih publikacija za osobe s invaliditetom, izabrani kao poticaj ostalim muzejima u Hrvatskoj da i oni prihvate taj nakladnički izazov koji bi u konačnici trebao postati ustaljenom praksom dostupnih muzeja kakvima teže. Višnja Zgaga spominje i važnost primjene različitih interpretacijskih modela i alata, od taktilnih replika do informacija na brajici, jednostavniji i jasniji sustav orijentacije u muzeju, mogućnosti bolje rasvjete muzejskih izložaka, mogućnost upotrebe audiovodiča i dr. Imajući sve te činjenice u vidu, izražava nadu da će se i hrvatska muzejska zajednica aktivnije i angažiranije posvetiti prenošenju svojih baštinskih sadržaja osobama koje dosad nisu imale tu mogućnost – osobama s invaliditetom.
Posjetitelji s invaliditetom
Muzejska izdavačka djelatnost
Priručnik
Library