1970. A-1558 1970 Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Društvo prijatelja starina (Erdut) (ustanova) Erdut Program rada Društva prijatelja starina Erdut program rada Plan rada sažet je u 14 točaka, od okupljanja članova do realizacije "Muzeja u Erdutu" (odnosi se na Muzejsku zbirku u Erdutu) u suradnji sa stručnim kolegijem MDC-a te odjelom JAZU za Slavoniju s ciljem realizacije Vinogradarskog muzeja. program rada Društvo prijatelja starina (Erdut) Muzejska zbirka (Erdut) 1971. Erdut Archive
1971. A-1926 1971 Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Spomen-područje Jasenovac (ustanova) Jasenovac Program rada Spomen-područja Jasenovac za 1971. program rada U 1971. godini Spomen-područje Jasenovac planira: održavanje prostora, zaštitu prostora od poplava, otkup muzejskih eksponata, izdavačko-propagandnu djelatnost. Za svaku stavku su predviđena potrebna novčana sredstva i izvor prihoda. program rada Spomen-područje Jasenovac 1971. Jasenovac Archive
1972 Storage Kotor Pomorski muzej Separat iz: Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, sv. 20, str. 325-342 .- Ćir.- Summary Rad Pomorskog muzeja u Kotoru u 1971. godini Book Pomorski muzej (Orebić) 1971. Crna Gora Kotor Separat Izvješće o radu Library
1971. A-4575 1971 Gradski muzej Vukovar (primatelj) Vukovar Račun za izdavanje Muzeologije račun Antun Bauer šalje Gradskom muzeju Vukovar račun u iznosu od 500 din za izdavanje časopisa Muzeologija i navodi broj žiro-računa na koji se račun može uplatit. račun Gradski muzej Vukovar 1971. Vukovar Archive
1971. A-3965 1971 Muzejski dokumentacijski centar (ustanova) Muzej Turopolja (ustanova) Zagreb Račun za put u Sarajevo račun Na računu piše da je 720 00 din odobreno za put u Sarajevo, za dvije osobe. Muzej Turopolja 1971. Velika Gorica Archive
1971. A-5507 1971 Arheološki muzej Zadar (ustanova) Arheološki muzej u Zagrebu (ustanova) Zagreb Recenzija na program postava Arheološkog muzeja Zadar recenzija Ksenija Vinski Gasparini (iz Arheološkog muzeja u Zagrebu) kao recenzent prapovijesti na području djelovanja Arheološkog muzeja u Zadru piše svoje mišljenje o konceptu stalnog postava od paleolotika, neolotika i dalje do grčkih i rimskih nalaza i daje pozitivno mišljenje. stalni postav Arheološki muzej Zadar 1971. Zadar Archive
1971. A-5541 1971 Muzej za umjetnost i obrt (ustanova) Zagreb Recenzija programa za postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru recenzija Zdenka Munk iz Muzeja za umjetnost i obrt u recenziji iznosi kako SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti) ima značajnu ulogu i da je predloženi program solidno izrađen. Detaljno iznosi svoje mišljenje o raspodjeli materijala po dvoranama sa zaključkom kako bi SICU mogao postati "svojevrsna Meka za javnost". stalni postav Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) 1971. Zadar Archive
1971. A-5542 1971 Muzej za umjetnost i obrt (ustanova) Zagreb Recenzija programa za postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru recenzija Ivan Bach iz Muzeja za umjetnost i obrt prilaže svoju Recenziju programa za postav stalne izložbe Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru koja je općenitija jer ne poznaje uvjete i preporučuje širi krug stručnjaka za konačno rješenje. Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU) 1971. Zadar Archive
1971. A-5509 1971 Arheološki muzej Istre (ustanova) Arheološki muzej Zadar (ustanova) Pula Recenzija srednjovjekovnog dijela programa za postav stalne izložbe Arheološkog muzeja U Zadru recenzija Postav treba temeljiti na kronologiji i tipološkoj koncepciji arheološkog fundusa i dokumentacije. Potrebno je razmisliti o mogućnosti da se antičkom periodu priključi velika seoba naroda, a da se dio vezan uz rani srednji vijek ograniči na razdoblje od 7. do 12. stoljeća. Potrebno je uzeti u obzir i razvoj arhitekture te prikazati odnose izložaka sa spomenikom arhitekture. stalni postav Arheološki muzej Zadar 1971. Zadar Archive
1971. A-2827 1971 Hrvatski školski muzej (ustanova) Zagreb Savjetovanje Škole i muzeji u Istri (10.4.1971.) bilješka U bilješci je navedeno vrijeme održavanja savjetovanja - organizatori Zavod za unapređenje osnovnog obrazovanja u Rijeci i Muzejskog društva Hrvatske, imena pet predavača i naslove predavanja. Zavičajni muzej Poreštine 1971. Poreč Archive
Brstilo-Rešetar, Matea (Brstilo-Rešetar, Matea) hrvatski Sedamdesetprva članak Tekst uz izložbu održanu povodom 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća u Galeriji Klovićevi dvori, 11. siječnja - 13. ožujka 2022. Hrvatsko proljeće (1971.) Izložba, povijesna Hrvatski povijesni muzej (Zagreb) 1971. Library
978-953-6046-73-7 2021 hrvatski MDC library Zagreb Hrvatski povijesni muzej Tekstovi više autora Sedamdesetprva : izložba u povodu 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća : vodič izložbe : [Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 11. siječnja - 13. ožujka 2022.] Book Godina 1971. jedna je od prijelomnih godina u kojoj je simbolički sažeto iznimno dinamično razdoblje hrvatske suvremene povijesti, danas opće poznato pod nazivom Hrvatsko proljeće. Riječ je o reformnom pokretu u kojem se prvi put otvoreno, slobodno i masovnije izražavalo nezadovoljstvo hrvatskih građana položajem Hrvatske u tadašnjoj višenacionalnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Tražila se veća samostalnost Hrvatske, nacionalna ravnopravnost u jeziku, gospodarstvu i kulturi.
Tri glavna nositelja hrvatskog reformnog pokreta bili su reformno krilo Saveza komunista Hrvatske, Matica hrvatska i studentski pokret. Oni nisu imali zajednički program i unutar njih samih očitovale su se razlike i događala razmimoilaženja u pristupu i metodama, dok ih je opći hrvatski nacionalni interes sve ujedinjavao. Vidljivo obilježje pokreta bilo je isticanje hrvatskog identiteta i kulture u gotovo svim segmentima društva, uz veliku podršku javnosti.
Vrhunac, a ujedno i dramatičan kraj, pokret je doživio upravo 1971., kada započinje dugogodišnje razdoblje „hrvatske šutnje“. Represivni aparat jednopartijske diktature s Josipom Brozom Titom na čelu surovo se obračunao s njegovim nositeljima.
Dvadeset godina poslije, proljećari, tj. nosioci hrvatskoga reformnog pokreta sudjelovali su u ostvarivanju potpune hrvatske samostalnosti, a njihova nastojanja s početka sedamdesetih godina 20. st. također su utkana u taj proces.
Izložba sadrži šest kronološko – tematskih cjelina. Uz uvodni pregled događaja do 1971. pod nazivom „Neka bude živost …“, u četiri glavne izložbene cjeline donosi se kronološki slijed zbivanja kroz 1971. godinu i to putem djelovanja triju skupina oko kojih se pokret stvarao – reformista, matičara i studenata. Cjeline nose simbolične nazive po godišnjim dobima, koja više simbolički nego strogo kalendarski, odgovaraju razvojnim fazama samog reformnog pokreta. Širi kontekst vremena donosi se pregledom općedruštvenih zbivanja u zemlji i svijetu. Posljednja cjelina pod nazivom „Čuvanje nade“ upućuje na posljedice sloma pokreta te sadržava sjećanja svjedoka vremena i njihovih obitelji na „sedamdesetprvu“ i to 50 godina poslije.
Hrvatski povijesni muzej kao ključna nacionalna baštinska ustanova, izložbu o prijelomnoj 1971. godini uključila je u svoju kontinuiranu stručnu i izložbenu djelatnost u obradi značajnih tema iz hrvatske povijesti ne predviđajući okolnosti u kojima se Muzej zatekao nakon posljedica potresa, zbog kojih do daljnjeg nije u mogućnosti djelovati u vlastitom prostoru. (preuzeto sa: https://www.hismus.hr/hr/novosti/aktualno/izlozba/izlozba-sedamdesetprva/) Izložba, povijesna Hrvatsko proljeće (1971.) 1971. Vodič kroz izložbu Library
85 - 96 from 108
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
