1991. DJT1458 1991 Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Fontainebleu Château de Fontainebleau, Fontainebleau, Seine-et-Marne dijapozitiv u boji Početci dvorca Fontainebleau, koji je tijekom svoje povijesti bio boravište francuskih vladara, sežu vjerojatno u 12. stoljeće. Obnavljan je više puta, većinom dolaskom novih vladara. U 16. stoljeću prošao je veliku obnovu pod kraljem Franjom I., a obnovljen je i nešto kasnije za vrijeme vladavine Henrika IV. Ovdje su boravili i Luj XVI. i Marija Antoaneta, a njihovu je obnovu dvorca prekinula Francuska revolucija 1789. godine. Napoleon, koji je zatekao dvorac u lošem stanju i također se odlučio za obnovu, ovdje je 1814. potpisao abdikaciju.
Prostori dvorca su tijekom Prvog svjetskog rata služili kao vojna bolnica, a u njemu su svojevremeno boravili i obrazovali se likovni i glazbeni umjetnici, između ostalog Pablo Picasso i Astor Piazzolla. Godine 1981. dvorac je upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.
Muzej je službeno otvoren 1927. godine. Danas se u njemu nalazi oko 30 000 umjetničkih djela nastalih od 16. do 19. stoljeća.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) dvorac virtualna izložba Riznice baštine Dvorac Fontainebleau Fontainebleau Francuska Seine-et-Marne Photo Collection
1991. DJT1462 1991 Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Nemours Château-Musée de Nemours, Nemours, Seine-et-Marne dijapozitiv u boji dvorac muzej virtualna izložba Duh mjesta Dvorac-muzej u Nemoursu Francuska Nemours Seine-et-Marne Photo Collection
1989. DJT1483 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Documentation Photographique Générale Roger-Viollet, 6 rue de Seine, Pariz dijapozitiv u boji Fotografsku agenciju Roger-Viollet osnovala je 1938. godine Hélène Roger-Viollet. Sadrži oko šest milijuna fotografija koje datiraju od druge polovice 19. stoljeća do danas. Među njima su i fotografije koje su snimili Hélène i njezin suprug Jean-Victor Fischer, ali i one koje je snimio njezin otac Henri Roger-Viollet i njegov brat Ernest Roger.
Nakon smrti osnivačice 1985. godine, fundus je oporučno ostavljen gradu Parizu koji je 2005. godine osnovao poduzeće Parisienne de Photographie u svrhu njegova upravljanja i digitalizacije. Uz ostavštinu Roger-Viollet, poduzeće čuva fotografije i reprodukcije djela koja se nalaze u pariškim muzejima i knjižnicama.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/14-pariz-documentation-photographique-g%C3%A9n%C3%A9rale-roger-viollet?authuser=0) galerija virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Fotografska agencija Roger Viollet Francuska Pariz Photo Collection
1997. DJT2072 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Autun Europska umjetnost 19. stoljeća, Musée Rolin, Autun dijapozitiv u boji kostim lutka model slika umjetnički muzej Muzej Rolin Autun Francuska Photo Collection
1997. DJT2071 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Autun Europska umjetnost 19. stoljeća, Musée Rolin, Autun dijapozitiv u boji Na zidu desno nalazi se slika Felixa Josepha Barriasa - Gal i njegova kćer zatočeni u Rimu (1847.). kostim lutka model slika umjetnički muzej uniforma Muzej Rolin Autun Francuska Photo Collection
1997. DJT2561 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Annecy Expo photographique de l'emigration Italienne en France de 1900 a 1930, Eglise Saint François de Sales, Annecy dijapozitiv u boji Fotografska izložba talijanske emigracije u Francuskoj od 1900. do 1930. eksterijer Crkva sv. Franje Saleškog u Annecyju Annecy Francuska Photo Collection
1992. DJT1607 1992 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Faze restauriranja palače - Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1997. DJT1471 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Fontaine de Soubise, Pariz dijapozitiv u boji Ostaci fontane Soubise na križanju Rue des Archives i Rue des Francs Bourgeois. Danas ulaz u Nacionalni arhiv u Parizu. arhiv fontana Fontana Soubise u Parizu Nacionalni arhiv u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1594 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. antička skulptura friz posjetitelji reljef skulptura starogrčka umjetnost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1592 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. antička skulptura friz posjetitelji reljef skulptura starogrčka umjetnost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1593 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. antička skulptura friz posjetitelji reljef skulptura starogrčka umjetnost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT2622 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz dijapozitiv u boji Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) eksterijer prirodoslovni muzej virtualna izložba Riznice baštine Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
37 - 48 from 411
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
