1987. DJT2649 1987 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun dijapozitiv u boji Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arheološki muzej eksterijer virtualna izložba Duh mjesta Arheološki muzej u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT2962 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun dijapozitiv u boji Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arheološki muzej eksterijer Arheološki muzej u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT1793 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun dijapozitiv u boji Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arheološki muzej eksterijer virtualna izložba Riznice baštine Arheološki muzej u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT2614 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun dijapozitiv u boji Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arheološki muzej predvorje Arheološki muzej u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT1791 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun dijapozitiv u boji Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arheološki muzej eksterijer Arheološki muzej u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1980 Bauer, Antun (Bauer, Antun) hrvatski Storage Storage Zagreb (Antun Bauer - Scripta manuscripta museologica) Vlast. nakl. Etnografski muzej u Solunu : posjet muzeju rukopis Muzej, etnografski Antropološki muzeji i zbirke Stručno putovanje Solun Rukopis Library
1997. DJT1792 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Lefkós Pýrgos, Solun dijapozitiv u boji Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0) stubište Bijeli toranj u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT2965 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Lefkós Pýrgos, Solun dijapozitiv u boji Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0) stubište Bijeli toranj u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT5422 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Lefkós Pýrgos, Solun dijapozitiv u boji Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0) info-pult Bijeli toranj u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT1796 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Mouseío Makedonikoú Agóna, Solun dijapozitiv u boji Muzej makedonske borbe u Solunu otvoren je 1981. godine. Nalazi se u neoklasicističkoj zgradi koju je projektirao Ernst Ziller. Muzej je posvećen Makedonskoj borbi od 1904. do 1908. godine te kroz izloške kao što su uniforme, oružje, karte, novine, fotografije i drugu građu opisuje situaciju koja je prethodila sukobima, događanja tijekom borbi na različitim područjima, ulogu stanovnika te posljedice. eksterijer povijesni muzej Muzej makedonske borbe u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT1794 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Mouseío Makedonikoú Agóna, Solun dijapozitiv u boji Muzej makedonske borbe u Solunu otvoren je 1981. godine. Nalazi se u neoklasicističkoj zgradi koju je projektirao Ernst Ziller. Muzej je posvećen Makedonskoj borbi od 1904. do 1908. godine te kroz izloške kao što su uniforme, oružje, karte, novine, fotografije i drugu građu opisuje situaciju koja je prethodila sukobima, događanja tijekom borbi na različitim područjima, ulogu stanovnika te posljedice. eksterijer povijesni muzej Muzej makedonske borbe u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1997. DJT2528 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun Pogled iz Bijelog tornja (Lefkós Pýrgos) na Solun dijapozitiv u boji Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
Na lijevom dijelu snimke vidi se telekomunikacijski OTE toranj kojega je projektirao arhitekt Alexandros Anastasiadis 1960-ih godina. Tijekom Međunarodnog sajma tu se održavaju izložbe.
Na nogostupu koji omeđuje park vidi se skulptura kralja Filipa II. Makedonskog koji je živio u 4. stoljeću pr. Kr. Skulpturu je izradio Giorgos Nikolaidis, a postavljena je 1994. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0) eksterijer virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Bijeli toranj u Solunu Grčka Solun Photo Collection
1 - 12 from 15
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
