search field:
978-953-49035-9-9
2021
hrvatski
MDC library
Split
Muzej grada Splita
Tekstovi više autora.- Biljeke i sažeci uz tekst.- Podnaslov preuzet s korica.- Bibliografija
Judita 500 :
katalog
Trenc, Milan, Perko Kerum, Darka, Plazibat, Marija (Trenc, Milan (illustrator), Perko Kerum, Darka (urednik), Plazibat, Marija (urednik))
Na početku Nove godine ponovo prelistavamo katalog izložbe posvećene renesansnom epu „Judita“ Marka Marulića (1450. – 1524.) čime je Muzej grada Splita u suradnji s Marulianumom – Centrom za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga i Gradskom knjižnicom Marka Marulića obilježio 500. obljetnicu od njegove objave u Veneciji.
Biblijska junakinja oslobađa svoj narod obezglavivši neprijateljskog vojskovođu Holoferna u njegovu taboru – priča je koja se i pet stoljeća kasnije često spominje i pamti, a njezina poruka i simbolika prepoznaje u suvremenom životu. Sretna je okolnost da se obljetnica prvotiska održavala upravo u prošloj 2021. Godini čitanja! Time se Muzej grada Splita ponovo prisjetio svoga sugrađanina nakon što je 2001. godine priredio izložbu i popratni katalog „Split Marulićeva doba“ obilježivši petstotu obljetnicu nastanka "Judite" Marka Marulića (1501. god.).
Katalog izložbe održane u drugoj polovini 2021. godine u novoobnovljenoj Staroj gradskoj vijećnici, svojim je sadržajem kao i promišljenim dizajnom i opremom dostojno popratio veliku izložbu te tako otisnuo trajni spomen na knjigu kojom je rođena hrvatska književna riječ.
Korice kataloga nose naslov „Judita 500“ otisnut u zrcalnoj simetriju aludirajući na slovoslagarsku praksu obrnuto okrenutih olovnih slova u tiskarskome slogu Guttenbergova tiskarskoga stroja, izumljenoga samo 60 godina prije prvotiska Marulove „Judite“.
Uvodno poglavlje posvećeno izložbenoj koncepciji i tematskim cjelinama potpisuju njezine autorice – kustosice Muzeja grada Splita Darka Perko Kerum i Marija Plazibat. Predstavljajući posljednju cjelinu „Suvremena Judita“, kojom su posjetitelji pozvani da sudjeluju u izložbi postavljanjem fotografija svojih „Judita“ – majki, supruga, baka, prijateljica… – žena koje su ostavile snažan trag u njihovim životima, autorice ističu: „Marulićeva Judita bliska je i suvremenoj ženi koja poput nje preuzima ulogu hraniteljice, zaštitnice, tješiteljice i čuvarice obitelji. Ona, poput Judite, stoji na braniku života.“
O samom epu, njegovom značaju u hrvatskoj književnosti za katalog je pisao dr. sc. Bratislav Lučin iz Marulianuma nazvavši ga povijesnim trenutkom hrvatske knjige i književnosti. Obimom skromno i jezikom neprivlačnom za širu čitalačku publiku naviklu na latinsko odnosno talijansko pismo, Marulićevo „djelce u stihu na našem materinjem jeziku“, na istočnoj obali Jadrana bilo je jedinstveno. Pisano narodnim jezikom na latinici – „Judita“ je bila prvo hrvatsko, tiskano, autorsko, književno djelo! Književni su sladokusci na izložbi mogli po prvi put istovremeno vidjeti to prvo izdanje iz 1521. godine kao i sljedeća jedinstvena izdanja iz 1522., 1586. i 1627. godine.
O Marulićevoj Juditi i drugim ljepoticama, fatalnim, pravednim i hrabrim biblijskim ženama pisao je fra. Domagoj Runje; dr. sc. Ana Šimić piše o začinjavcima – anonimnim stvaraocima hrvatskoga nabožnoga pjesništva u 14. i 15. stoljeću; dr. sc. Dalibor Prančević predstavio je Juditu kao nadahnuće kroz povijest likovne umjetnosti. O tome kako suvremena čitalačka publika prihvaća Marulićev ep, pisale su Grozdana Ribičić i Renata Vojvodić, a doktorica muzikologije Katarina Livljanić opisala je svoje iskustvo u pretakanju teksta Marulićeva epa u glazbu.
Katalog donosi i prijevode početka epa o Juditi na suvremeni hrvatski književni jezik kao i na razne druge jezike te opsežnu bibliografiju. Kataloški dio, uz ilustracije i osnovne podatke o izlošcima, donosi i njihove kraće opise te biografske podatke o njihovim autorima.
Svako je poglavlje popraćeno sažecima na engleskome i talijanskom jeziku kao i popratnim bilješkama. Među bogatom ilustrativnom građom koju potpisuje Milan Trenc su i presnimci muzejske građe i predmeta iz niza baštinskih ustanova gdje su i portreti Marka Marulića od Emanuela Vidovića i Bele Čikoša Sesije iz 1901. godine, koji se čuvaju u Muzeju grada Splita, a napravljeni prema opisu Marulićeva prijatelja Frane Božićevića.
Muzej grada Splita je uz izložbu i katalog objavio i faksimilni pretisak primjerak „Judite“ koji se čuva u Franjevačkom samostanu Male braće u Dubrovniku, a koji je digitaliziran u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. I za kraj, čitajmo klasike kako bismo bolje razumjeli suvremenost.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
Izložba, kulturno-povijesna
Književno-jezična baština
Obljetnica
Marulić, Marko
Katalog izložbe
Library
