1997. DJT1844 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Muzejski dućan/knjižara, Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz ? dijapozitiv u boji Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta. knjižara muzejska trgovina prirodoslovni muzej Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1997. DJT1845 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Muzejski dućan/knjižara, Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz? dijapozitiv u boji Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta. knjižara muzejska trgovina prirodoslovni muzej Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT2521 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Obnova zgrade na adresi 5 Quai Malaquais, Pariz dijapozitiv u boji U zgradi se danas nalazi Galerie Anne-Sophie Duval, jedna od prvih pariških galerija koja se orijentirala na umjetnine i dizajn art décoa. Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je nekada bila hotel, a kasnije je tu bila i knjižara. Navodno je kip Voltairea kojega je izradio Joseph-Michel Caillé, a koji je stajao na trgu ispred zgrade do početka 1940-ih, spasio knjižaru od poplave 1910. godine usmjerivši vodu u susjednu Rue de Seine.
Na ovom prikazu vidljiva je zgrada tijekom obnove. Na skelama se nalazi reprodukcija slike “Plantation d’un arbre de la Liberté” (“Sadnja stabla slobode”). Naslikao ju je Jean-Baptiste Lesueur 1800. godine u tehnici gvaša. Ova slika se od 1988. godine nalazi u Musée Carnavalet (Muzej Carnavalet). U njemu se čuva više gvaševa iz ove serije posvećene Francuskoj revoluciji.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/18-pariz-obnova-zgrade-na-adresi-5-quai-malaquais?authuser=0) eksterijer građevina virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja zgrada Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT4893 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Obnova zgrade na adresi 5 Quai Malaquais, Pariz dijapozitiv u boji U zgradi se danas nalazi Galerie Anne-Sophie Duval, jedna od prvih pariških galerija koja se orijentirala na umjetnine i dizajn art décoa. Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je nekada bila hotel, a kasnije je tu bila i knjižara. Navodno je kip Voltairea kojega je izradio Joseph-Michel Caillé, a koji je stajao na trgu ispred zgrade do početka 1940-ih, spasio knjižaru od poplave 1910. godine usmjerivši vodu u susjednu Rue de Seine.
Na ovom prikazu vidljiva je zgrada tijekom obnove. Na skelama se nalazi reprodukcija slike “Plantation d’un arbre de la Liberté” (“Sadnja stabla slobode”). Naslikao ju je Jean-Baptiste Lesueur 1800. godine u tehnici gvaša. Ova slika se od 1988. godine nalazi u Musée Carnavalet (Muzej Carnavalet). U njemu se čuva više gvaševa iz ove serije posvećene Francuskoj revoluciji.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/18-pariz-obnova-zgrade-na-adresi-5-quai-malaquais?authuser=0) eksterijer građevina virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja zgrada Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT1451 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Parc Moceau, Pariz, Francuska dijapozitiv u boji park virtualna izložba Duh mjesta Francuska Parc Monceau Pariz Photo Collection
1991. DJT1512 1991 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Paskalov kalkulator, Musée des Arts et Métiers, Pariz dijapozitiv u boji Izum Blaisea Pascala iz 1642. godine. kalkulator muzej znanosti i tehnike Muzej za umjetnost i obrt u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
20. DJT2616 1981 1990 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Petit palais, Pariz dijapozitiv u boji Palača je izgrađena za Exposition Universelle (Svjetska izložba u parizu) koja se održala 1900. godine, a muzej je postala 1902. godine. umjetnički muzej Mala palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1992. DJT1611 1992 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Piramida - projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. maketa model Projekt Grand Louvre Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT2529 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Place des Vosges, Pariz dijapozitiv u boji Place des Vosges najstariji je planirani očuvani trg u Parizu, izgrađen početkom 17. stoljeća. Središnji park okružuju palače s arkadama u prizemlju. Tu su nekada živjele poznate osobe francuske povijesti, poput Victora Hugoa, čija je kuća na broju 6 pretvorena u muzej.
Ova snimka je nastala pokraj današnje Galerie du Marais na broju 21, jedne od nekoliko istoimenih galerija, otvorene na ovoj lokaciji 2009. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/26-pariz-arkade-place-des-vosges?authuser=0) eksterijer park trg virtualna izložba Duh mjesta Francuska Marais (četvrt) Pariz Place des Vosges Place Royale Photo Collection
1987. DJT3170 1987 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Plakat za Salon International des Musées et des Expositions 1988., Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1997. DJT2574 1997 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Plan, Archives nationales, Pariz dijapozitiv u boji Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu otvorio se 1867. godine. Za smještaj tadašnjih nekoliko tisuća dokumenta iskoristio se dio prostora nekadašnjeg hotela nazvanog Hôtel de Soubise. Zgrada je izgrađena još u 14. stoljeću kao plemićka palača, ali je tijekom narednih stoljeća opsežno obnavljana i dograđivana te pretvorena u hotel. U 18. stoljeću zgrada je bila u posjedu obitelji Rohan-Soubise po kojima je tadašnji hotel dobio ime, a tada je izgrađen i Hôtel de Rohan.
Godine 1808. država je kupila obje zgrade, te je određeno da će u Soubiseu biti Archives de l'Empire (Carski arhiv), a u Rohanu Imprimerie Nationale (Nacionalna tiskara). Tijekom 19. stoljeća zgrada nekadašnjeg hotela Soubise obnavljana je i proširena u dvije faze – prva je trajala od 1838. do 1848. godine, a druga od 1859. do 1880. godine. Godine 1927. i zgrada hotela Rohan pridružena je Nacionalnom arhivu.
U Muzeju se nalaze zbirke francuskih dokumenata, ali i stranih vezanih uz Francusku, sigilografske zbirke i različiti predmeti koji svjedoče o francuskoj povijesti.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) arhiv plan Nacionalni arhiv u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT5426 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Pogled na Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz dijapozitiv u boji Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique). Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Francuska Pariz Photo Collection
157 - 168 from 318
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
