1989. DJT1593 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. antička skulptura friz posjetitelji reljef skulptura starogrčka umjetnost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT2622 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz dijapozitiv u boji Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm) eksterijer prirodoslovni muzej virtualna izložba Riznice baštine Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1991. DJT1494 1991 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Glazbeni automat "La Joueuse de tympanon", Musée des Arts et Métiers, Pariz dijapozitiv u boji Glazbeni automat autora Pierrea Kintzinga i Davida Roentgena iz 1784. godine. glazbeni automat muzej znanosti i tehnike posjetitelji Muzej za umjetnost i obrt u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1990. DJT3171 1990 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Grand Palais des Champs-Élysées, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Međunarodni salon muzeja i izložbi u Parizu SIME virtualna izložba Riznice baštine Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1990. DJT5359 1990 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
DJT4899 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
DJT3142 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Grand Palais, Pariz dijapozitiv u boji Velika palača sagrađena je za parišku izložbu Exposition Universelle 1900. Natječaj za prijavu projekata otvoren je 1894. godine. Za provedbu projekta 1996. godine izabrani su Henri Deglane, Albert Louvet, Albert Thomas te Charles Girault kao koordinator projekta. Ovdje je 1905. godine održan treći po redu Salon d’Automne, izazvavši skandal izlaganjem fovističkih djela. Godine 2000. Velika palača dobila je status povijesnog spomenika.
U njoj se 1988. godine prvi put održao Salon International des Musées et des Expositions, kao i još nekoliko puta idućih godina. Manifestacija je u fokusu imala muzeje, njihove izložbe, izdavaštvo i druge proizvode, te je bila mjesto susreta svjetskih ustanova i stručnjaka. Posljednje izdanje održano je 1996. godine u Veneciji. Velika palača u Parizu Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1858 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Ispred Louvrea, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. eksterijer posjetitelji svečanost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
DJT1863 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Ispred Louvrea, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. eksterijer posjetitelji svečanost Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1980. DJT5338 1980 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Izgradnja Quartier de l'Horloge, Pariz dijapozitiv u boji Quartier de l'Horloge (Satna četvrt) izgrađena je tijekom druge polovice 1970-ih i početkom 1980-ih godina. Projekt četvrti napravio je arhitekt i urbanist Jean-Claude Bernard. Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT1656 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Izložba o povijesti Louvrea, Krilo Suly, Musée du Louvre, Pariz dijapozitiv u boji Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei. grafika posjetitelji skulptura slika Muzej Louvre Francuska Pariz Photo Collection
1989. DJT2075 1989 Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska Izložba češkog kubizma, Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz dijapozitiv u boji Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique). izložba Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Beaubourg Francuska Pariz Photo Collection
37 - 48 from 322
Choose page:
This site uses cookies
We use cookies to track visits to our pages (Google Analytics) for the purpose of improving the pages.
The statistics are collected anonymously, and by accepting, you agree to the use of cookies.
Find out more
