hr | en
Type: Book Theme: Elektroničke publikacije
Viewing results 1 - 6 of 6

search field:

978-953-6664-40-5
2015
hrvatski
MDC library
MDC library
MDC library
Zagreb
(Biblioteka Kako objaviti dobru muzejsku knjigu)
Muzejski dokumentacijski centar
Str. 4: Predgovor / Višnja Zgaga.- Tekstovi više autora.- Str. 119-123: Bibliografija.- Recenzenti: dr. sc. Danijela Živković i dr. sc. Goran Zlodi
(Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo
Book
Radovanlija Mileusnić, Snježana (Radovanlija Mileusnić, Snježana (urednik))
Nova knjiga (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo, urednice mr.sc. Snježane Radovanlije Mileusnić, posvećena je temi muzejskih elektroničkih publikacija koje predstavljaju neminovnu budućnost muzeja. (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo adresira ključne probleme i izazove u području muzejskog elektroničkog izdavaštva: nove modele koncipiranja i proizvodnje kompleksnih multimedijalnih sadržaja, mogućnosti i ograničenja pružanja pristupa s obzirom na autorska i srodna prava te problem dugoročne održivosti elektroničkih publikacija i projekata. Autori tekstova, kustosi i muzejski informatičari, knjižničarski stručnjaci iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice i SRCE-a bave se logikom strukturiranja i ključnim izazovima izrade muzejskih mrežnih stranica, problematiziraju upotrebu elektroničkih medija u muzejskom izdavaštvu, apostrofiraju važnost razvoja muzejskih digitalnih repozitorija koji omogućuju očuvanje i zaštitu podataka te pojašnjavaju svrhu i način rada Hrvatskog arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Predstavljen je i portal Hrčak, koji je iz temelja promijenio hrvatsku stručnu i znanstvenu komunikaciju, dana je analiza hrvatskih muzejskih elektroničkih časopisa, a prilog na kraju knjige donosi pregled najčešće korištenih open source softwarea. Iz navedenih tema obuhvaćenih ovom, trećom, knjigom proizlazi i odgovor na pitanje zašto smo odlučili u naslovu u zagradi dodati (Pogled u) muzejsko nakladništvo. Naime, elektroničko je nakladništvo jednako opsežna i široka tema poput onoga klasičnoga, na analognim tiskanim medijima. U ovoj smo knjizi izdvojili samo neke uvodne teme i time otvorili cijelo jedno neobrađeno područje u kojemu muzeji i opet imaju svoje specifičnosti. Bio je to pogled s razlogom, pojašnjava u uvodu urednica mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić. Knjiga (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo pokriva različite aspekte nakladničke djelatnosti u hrvatskim muzejima – vrijedan je pokušaj analize stanja elektroničkog nakladništva u hrvatskim muzejima kroz dvadesetak godina. Istovremeno dokumentira i nakladničku djelatnost pojedinih muzeja i opisuje primjere dobre prakse. Iz recenzije dr. sc. Daniele Živković U publikaciji možemo izdvojiti i cijeli niz vrlo konstruktivnih i primjenjivih uputa, smjernica i kategorija od neprocjenjive koristi kod razvoja novih, ali i vrednovanja postojećih web stranica i elektroničkih publikacija najrazličitijih vrsta – od kataloga zbirki do edukativne interaktivne multimedije. Iz recenzije dr. sc. Gorana Zlodija Kao što je u Predgovoru napomenula ravnateljica MDC-a, Višnja Zgaga: …elektroničko izdavaštvo omogućuje kontekstualizaciju muzejskog predmeta do neslućenih razmjera, što je conditio sine qua non suvremenog pristupa muzejskog interpretaciji. Mogućnosti brzoga, dostupnoga pristupa spoznajama, interpretacijama, izvješćima, mišljenjima i komentarima što ih sadržavaju različita muzejska izdanja te primjenom novih tehnologija proširile su pojam i značenje muzejskog publiciranja. (Pogled u) muzejsko elektroničko nakladništvo treća je knjiga iz biblioteke Kako objaviti dobru muzejsku knjigu, serije priručnika iz muzejskog izdavaštva koju je pokrenuo Muzejski dokumentacijski centar (MDC). Biblioteka prati istoimeni ciklus radionica za stručno muzejsko osoblje, a prve dvije knjige u nizu bile su Što je muzejski katalog i Muzejske publikacije za djecu i mlade.
Muzejska izdavačka djelatnost
Elektroničko izdavaštvo
Elektroničke publikacije
Priručnik
Library

search field:

953-6005-29-8
1999
Dollar, Charles M. (Dollar, Charles M.)
hrvatski
MDC library
Zagreb
Hrvatski državni arhiv
Naslov izvornika: Charles M. Dollar: Archival theory and information technologies .- Bibliografija: str. 109-113
Arhivistika i informacijske tehnologije : utjecaj informacijske tehnologije na arhivsku teoriju i praksu
Book
Knjiga je rezultat autorovog višegodišnjeg bavljenja zaštitom i vrednovanjem elektroničkih dokumenata te utjecaja informacijskih tehnologija na arhivska načela i praksu u proteklih dvadesetak godina. Knjiga je koncipirana u pet poglavlja; 1. Pregled trendova na području informacijske tehnologije tj. računalne i komunikacijske tehnologije koja se koristi za stvaranje, organizaciju, upravljanje, pretraživanje i razmjenu elektronički zapisanih informacija (bilježenje, obrada, pohrana i razmjena informacija), 2. Tehnološki imperativi (promjene oblika dokumenta, načina rada i same tehnologije) 3. Arhivistička načela, 4. Osnovni arhivistički postupci (vrednovanje, sređivanje i opis, korisnička služba, zaštita), 5. Preporuke (namijenjene čitavoj arhivskoj zajednici ali i pojedinim arhivistima). Dodaci sadrže Rječnik stručne terminologije, popis međunarodnih standarda koji se odnose na elektroničke dokumente, Bibliografiju i niz drugih korisnih informacija.
Informatizacija
Elektroničke publikacije
Arhivsko gradivo
Informacijska tehnologija
Arhivistika
Knjižničarstvo i arhivistika
Priručnik
Library
publisher:
Zagreb :  Multigraf , 2001
type:
collection:
Library - Zbirka monografskih publikacija

search field:

953-6060-13-2
2001
Živković, Daniela (Živković, Daniela)
MDC library
Zagreb
Multigraf
Bibliografija: str. 207-216 .- Kazalo
Elektronička knjiga
Book
Elektroničko se nakladništvo razvija već punih dvadeset godina. Elektronička knjiga izazvala je u sektoru knjige velike promijene, a sve više je prisutna i u izdavačkoj djelatnosti muzeja i galerija. Značajna doprinos razumijevanju elektroničkog nakladništva i njegovih produkata dala je dr. sc. Daniela Živković u knjizi koja se temelji na rezultatima i istraživanjima autoričine doktorske radnje. Autorica je dala definiciju elektroničke knjige "(...) jedna ili više računanih datoteka omeđenog sadržaja, koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD-ROM-u, disketi). Uz tekst može donositi sliku i zvuk kao i veze sa srodnim mrežnim stranicama te program za izmjene i dopune.", ukazala na promjene koje su njezina pojava i razvoj izazvali u sektoru knjige a uključuju suradnju knjižničara, nakladnika i knjižara, pravnika i informatičara. Ukazala je na prednosti suvremene knjige, njezinu praktičnost pri upotrebi i mogućnost promjene sadržaja, poboljšanu dostupnost smanjenim ograničavajućim faktorima kao što su vrijeme, prostor i novac. Uz prednosti elektroničke knjige koja je brz izvor informacija i ekonomičan oblik pohrane i raspačavanja sadržaja, ukazala je i na njezine mane kao što su nepogodnost za čitanje opsežnijih tekstova i slično. Kao ilustrativna građa, u knjizi su korišteni i presnimci naslovnica prvih hrvatskih muzejskih elektroničkih knjiga na CD-ROM-ovima.
Elektroničke publikacije
Knjižničarstvo i arhivistika
Izdavaštvo
Monografija
Library

search field:

978-953-169-229-8
2012
Živković, Daniela, Horvat, Aleksandra (Živković, Daniela, Horvat, Aleksandra)
MDC library
Zagreb
Hrvatska Sveučilišna Naklada
Bibliografija.- Kazalo.- Summary.
Između javnosti i privatnosti : knjižnice u vremenu e-knjige
Book
Knjižničarstvo
Slobodan pristup informacijama
Elektroničke publikacije
Monografija
Library

search field:

953-6005-28-x
1999
hrvatski
MDC library
Zagreb
Hrvatski državni arhiv
Prijevod djela: Guidelines on best practices for using electronic information (European Communities, 1997.) .- Bibliografija: str. 60
Smjernice za korištenje elektroničkih informacija : kako postupati sa strojno čitljivim podacima i elektroničkim dokumentima
Book
Multidisciplinarne smjernice donose najbolje postupke i nude savjete za utvrđivanje vlastite strategije u svezi s elektroničkim informacijama, njihovim korištenjem i arhiviranjem. Brzi napredak tehnologije uzrok je sve težem osiguravanju trajnih rješenja u čuvanju podataka. Formati datoteka i elektronički mediji brzo se mijenjaju i njihov životni vijek kraći je nego životni vijek papira! Namijenjene su javnoj upravi, arhivima, industriji i istraživačkoj zajednici u zemljama članicama i institucijama Europske unije. Smjernice sadrže poglavlja: Od podataka do strukturiranih elektroničkih informacija; Životni ciklus informacija i raspodjela odgovornosti; Oblikovanje, stvaranje i zaštita elektroničkih informacija; Kratkoročno i dugoročno čuvanje elektroničkih informacija (mikrofilm, magnetski medij, optički medij); Pristup i diseminacija informacija. Čitko i pregledno pisane smjernice sadrže i korisne dodatke (Terminologija, Kako odabrati pravi standard? i sl.).
Zaštita arhivskog gradiva
Elektroničke publikacije
Arhivistika
Knjižničarstvo i arhivistika
Priručnik
Library

search field:

953-6005-26-3
1999
hrvatski
MDC library
Zagreb
Hrvatski državni arhiv
Naslov izvornika: The Guide for Managing electronic records from an archival perspective (Paris, International Council on Archives, 1997.)
Vodič za upravljanje elektroničkim gradivom s arhivskog stajališta
Book
Vodič je jedno od djela Međunarodnoga arhivskog vijeća i nastao je sa svrhom pružanja pomoći arhivskim ustanovama u pristupu elektroničkom gradivu. Osnovno obilježje elektroničkog gradiva je da ima sadržaj zabilježen na mediju i u simbolima (binarni brojevi) za čije je razumijevanje i čitanje potrebno računalo ili slična tehnologija. Vodič je podijeljen u dva dijela; I. dio - Koncepti i strategije (Trendovi i razvoj; Dokumenti i arhivi u elektroničkom dobu; Strategije; Utjecaj na arhive), II. dio - Kategorije elektroničkog gradiva; Metode i tehnike (Čuvanje, Dostupnost). Iznesene su opće preporuke koje arhivi trebaju slijediti: 1. arhivi trebaju biti uključeni u cjelokupni životni ciklus elektroničkog sustava u kojemu nastaje i pohranjuje se arhivsko elektroničko gradivo kako bi se osiguralo da budu kreirani i pohranjeni vjerodostojni, pouzdani i održivi zapisi; 2. arhivi trebaju osigurati da stvaratelji gradiva stvaraju i pohranjuju vjerodostojne, pouzdane i održive zapise; 3. arhivi moraju voditi postupak vrednovanja i intelektualnog nadzora na arhivskim elek. zapisima; 4. arhivi moraju odrediti uvjete čuvanja i dostupnosti kako bi se osiguralo da arhivski elek. zapisi ostanu vjerodostojni, pouzdani i održivi.
Informatizacija
Arhivsko gradivo
Elektroničke publikacije
Knjižničarstvo i arhivistika
Arhivistika
Priručnik
Library