sažetak:
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 1939.), akademik i umirovljeni sveučilišni profesor, filolog, književni povjesničar i povjesničar kulture autor je teksta monografije Hrvatske autorske čestitke, koja prvi put obrađuje tematiku čestitki koje su oslikali likovni umjetnici. To je, naime, unikatna građa o kojoj se gotovo ništa nije znalo jer su čestitke uglavnom slane privatnim osobama koje su ih i čuvale. Riječ je o zanemarenoj likovnoj formi autorskih čestitki ili izvornih umjetničkih djela s posvetama koje su likovni umjetnici darivali u prigodi čestitanja pojedinih praznika ili blagdana. U monografiji je zastupljen izbor starijih hrvatskih likovnih umjetnika, među kojima su Angeli Radovani, Arsovski, Baće, Bakić, Bourek, Dabac, Diminić, Demur, Dulčić, Džamonja, Eterović, Gliha, Glumac, Goldoni, Gračan, Hraste, Horvat, Hržić, Janeš, Kaštelančić, Kavurić-Kurtović, Kinert, Keser, Kovačević, Kožarić, Koydl, Krizman, Kuduz, Kulmer, Kumbatović, Lacković, Lah, Lapuh, Lesiak, Lončarić, Lovrenčić, Lozica, Martek, Meštrović, Murtić, Motika, Paro, Petlevski, Picelj, Popović, Pulitika, Rabuzin, Radoičić, Restek, Svečnjak, Srnec, Šercar, Šiško, Švertasek, Tartaglia, Trebotić, Trostmann, Vaništa, Vejzović, Vrkljan, Vulpe, Zanze, Zlatić. Sačuvane su većinom u privatnim zbirkama: u zbirci Ignaca i Mariole Hogge, zbirci Šverko, zbirci Biškupić, kao vlasništvo ZB-a, vlasništvo JB-a, vlasništvo I. Z.-a itd. Veći dio monografije čine reprodukcije čestitaka u boji, koje su popisane u kataloškom dijelu (250 primjeraka). Monografija Josipa Bratulića o autorskim čestitkama poticaj je povjesničarima umjetnosti za njihovu stručnu obradu i povijesnoumjetničku analizu.
