Tema grbova creskoga ladanja predstavljena je na izložbi muzejske savjetnice Creskoga muzeja Jasminke Ćus-Rukonić u plači Arsan (ožujak - svibanj 2013.). Svako ladanje pa tako i na otoku Cresu, predstavlja posjed na selu, točnije seosko imanje vlastelina, koji ne živi stalno na selu, već prebiva u obližnjem gradu – Osoru ili Cresu. Na otoku Cresu su u prošlosti većinski vlasnici zemlje, uz katoličku crkvu i crkvene redove, općinu Osor ili Cres, bile i razne bratovštine te plemići ili vlastela, pa se stoga na ladanju, gdje su ljeti odlazili na odmor, ponegdje nalaze i njihovi grbovi. Na području otoka Cresa evidentirana su 22 grba i znaka pronađena na creskom ladanju, većina izrađena u kamenu, u razdoblju od 15. do 20. st. Najveća je uporaba grbova i znakova na creskom ladanju bila između 15. i 17. stoljeća, u vrijeme druge venecijanske uprave na otoku Cresu (1409. – 1797.). Izložba je popraćena i katalogom koji uz uvodne tekstove donosi kataloški popis grbova prema pet geografskih cjelina otoka Cresa (sjeverni, Cres, creski kraj, jugozapadno primorje s lubeničkim krajem, središnja visoravan, južni Cres). Uz opis svakoga grba dan je i opis njegova nalaza (nadvratnici ulaznih vrata, krune zdenaca, nadgrobne ploče ili postamenti) kao i osnovni podaci o mjestu/lokalitetu. Kataloški dio popraćen je i ilustracijama u boji, a tekst je pisan usporedno na tri jezika - hrvatskome, engleskom i talijanskom.
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
