sažetak:
Likovni kritičar, esejist i istraživač Oto Švajcer (Osijek 1907. – Zagreb 2003.) ključna je osoba u povijesti umjetnosti Osijeka i Slavonije. Kroz svoj povijesno-umjetnički rad, koji seže kroz više od sedam desetljeća i više od pet stotina bibliografskih jedinica, Oto Švajcer se posebno posvetio osječkoj Galeriji likovnih umjetnosti i njezinom fundusu. Nakon očeve smrti Lidija Švajcer-Gerenčević darovala je Galeriji arhivsku i knjižničnu ostavštinu koja se čuva kao dokumentarna zbirka. Arhiva se sastoji od 153 mape materijala, s više tisuća stranica teksta koje je sam Oto Švajcer stvarao, prikupljao i slagao. Riječ je o izvornim rukopisima - člancima, bilješkama, korespondenciji, fotografijama, među kojima najstariji datiraju prije Drugog svjetskog rata. Kustosica Galerije Valentina Radoš popisala je i presložila tu opsežnu građu te izradila tri opsežna kazala ( osobnih imena, mjesta i pojmova) koja pružaju jedinstvenu preglednost i omogućuju precizno pretraživanje materijala ostavštine.
U predgovoru dr. sc. Dražena Kušena, višega arhivista u Državnom arhiv u Osijeku se navodi „Rezultat višegodišnjega rada na pregledavanju i obradi ovih materijala, proučavanju i djelomičnom rekonstruiranju prvotnog reda, sređivanju, popisivanju i označavanju sadržaja toga gradiva, ima dalekosežan učinak na daljnje istraživanje intelektualne ostavštine Ota Švajcera. Povrh toga, minucioznim i strpljivim radom kustosice Valentine Radoš, uz podršku ravnateljica i ravnatelja posljednjih godina te kolegica i kolega u Galeriji, ona je uz stručno arhivističko vodstvo i kvalitetnu recenziju toga rada, napisala i oblikovala rijedak primjer obavijesnog pomagala za korištenje te baštine. To je obavijesno pomagalo više od vodiča, više od sumarnog inventara, više i od analitičkog inventara. Zahvaljujući izrađenim i u knjizi objavljenim kazalima koji sadržaj gradiva indeksiraju po različitim ključnim riječima, ova je publikacija postala "čarobni ključ" za otključavanje sadržaja te baštine i njezino lagano daljnje pretraživanje i korištenje. Time Švajcerov materijalni ostanak u prostoru i vremenu - njegov trag - nije izbrisan, nego je darom njegove obitelji i zauzetošću djelatnika ove ustanove, ostao očuvan, brižno zaštićen, stručno obrađen i stavljen na raspolaganje svima zainteresiranima."
