sažetak:
Uz obilježavanje Međunarodnoga dana muzeja kojim se muzeje ove godine želi potaknuti na prezentaciju neželjene, teške baštine, iz fundusa knjižnice MDC-a preporučamo novi naslov, knjigu „Interpreting Difficult History at Museums and Historic Sites“ koja može pružiti inspiraciju, nova znanja, ali i ohrabrenje za muzejsku komunikaciju sadržaja koje bi njihova publika najviše voljela da ne postoje ili veći dio nje uopće i ne zna za njihovo postojanje.
Riječ je o djelu Julie Rose, ravnateljice West Baton Rouge Museum, knjizi objavljenoj u ediciji „Interpretacija povijesti“ (Interpreting History) American Association for State and Local History. Autorica je s pogledom na raskošne plantažne kuće uz koje je radilo i umiralo roblje kupljeno i prodavano kao imovina, izrekla tezu kako ljudi često imaju prirodnu averziju prema bolnim povijesnim temama te ih nastoje u potpunosti potisnuti iz svojih sjećanja. Muzeji stoga radije govore o životu plantažera nego o porobljenim obiteljima koje su ga omogućavale.
No, autorica svojom knjigom naglašava kako je upravo uloga muzeja izuzetno važna u tumačenju teškoga naslijeđa i pružanju pomoći posjetiteljima da ju shvate i prihvate. Čak štoviše, imparativ muzejske djelatnosti je sudjelovanje u stvaranju socijalne jednakosti. Na stranicama svoje knjige Julia Rose je predstavila svoju edukativnu psihoanalitičku teoriju koja nudi načine kako se može prevladati otpor teškim temama na prirodan i informativan način, nazivajući svoju metodologiju “komemorativnom muzejskom pedagogijom“.
Naime, upravo je otpor prema teškim temama poput rata, ropstva, genocida, masovnih uništenja ili nekih drugih traumatičnih povijesnih događaja, ključ za njegovo otklanjanje. Muzeji moraju uspostaviti ravnotežu između emocija svojih posjetitelja (tuge, zabrinutosti..) i svoje odgovornosti za podučavanje o ljudskoj patnji! Uz pomoć muzejskih interpretatora, kustosa, vodiča, pedagoga, posjetitelji se motiviraju i potiču na razgovor, nova pitanja, višestruko sagledavanje muzejskih izložaka što će dovesti do njihova razmišljanja, promišljanja, preispitivanja i u konačnici razumijevanja i prihvaćanja prezentiranih tema. Kako bi se kod ljudi postigao učinak aktivne empatije i razumijevanja, muzej treba potaknuti njihov interes, a zatomiti odbijanje. Autorica čak smatra da će ovakav pristup muzeja teškim temama pomoći u društvenim, političkim i osobnim promjena posjetitelja. Svoju teoriju potkrijepljenu brojnim primjerima iz muzejske prakse, autorica je izložila u šest poglavlja poprativši ju opsežnom bibliografijom.
Više informacija o radu autorice, njezinoj knjizi, ali i nizu dobrih muzejskih primjera te pristupnica na relevantne izvore dostupno je na http://interpretingdifficulthistory.com/ (pristupljeno 5.5.2017).
