naslov:
Krčka kulturna baština / Anton Bozanić, Tomislav Galović, Igor Žic ; <fotografije Drago Bonifačić et al.>
sažetak:
U priprema za posjet određenom mjestu/lokalitetu i planiranju svojih putovanja najveći broj turista koristi se Internetom. No, još uvijek je veliki broj ne samo turista već i ostalih ljubitelja kulturne baštine koji će svoje spoznaje i iskustvo upotpuniti i korištenjem klasične tiskane knjige.
Jedna takva nova knjiga posvećena kulturnoj baštini otoka Krka, zasigurno će mnoge motivirati da se otisnu na put trasom stare Lujzijanske ceste do Rijeke pa lukom mosta do najvećeg otoka u Republici Hrvatskoj – zelenog otoka Krka.
Tri štovatelja i vrsna poznavatelja krčke kulturne baštine – Anton Bozanić, Tomislav Galović i Igor Žic – sročili su monografiju „Krčka kulturna baština“, temeljenu na brojnim arhivskim izvorima, knjigama, istraživanjima i iskustvima, te suradnjom s dvadesetak baštinskih ustanova, a koju je objavila Glosa iz Rijeke 2018. godine.
Tekst bogato ilustrirane monografije strukturiran je u četiri kronološka poglavlja: „Stari vijek – Tragovi prapovijesnih kultura i Rimske civilizacije na otoku Krku“, „Kasna Antika i srednji vijek – Stoljeća stvaranja krčkoga kršćanskog identiteta“, „Novi vijek – Glagoljska je baština temelj krčke uljudbe“ i „Suvremeno doba – Sljednici tisućljetnoga kulturnog naslijeđa“. Svako poglavlje započinje kraćim uvodom, a zajedno obrađuju ukupno 144 tematskih jedinica.
Autori su nastojali napraviti izbor kulturnih spomenika materijalne baštine iz različitih područja kulturne povijesti - političke povijesti, crkve, arheologije, slikarstva, glagoljice, brevijara, misala, književnosti. Uz svima poznatu Bašćansku ploču, u monografiji su predstavljene i krčke prapovijesne utvrde, manja zakloništa u kojem su najvjerojatnije povremeno boravili homo sapiensi, na prijelazu iz 7. u 6. tisućljeće prije Krista; ostatci rimskog hrama iz 1. stoljeća prije Krista posvećenog Veneri; fragment rimske stele preminulih supružnika; „Mirinski češalj” izrađen od bjelokosti i ukrašen s obje strane reljefnim prikazima Kristovih čudâ; glagoljski grafitni natpisi među kojima se izdvaja onaj u samostanskoj crkvi u Glavotoku u kojem je neki duhoviti mladi klerik, ispod zapisa imena fra Brne Bajčića, dopisao zaziv provincijalu Reda da fra Brnu kazni s 300 udaraca; najstariji crtež hrvatskoga broda – srednjovjekovne nave s tri jarbola u vrbničkoj crkvi sv. Jurja; relikvijar sv. Uršule iz prve polovine 15. stoljeća u Sakralnom muzeju u Dobrinju; prva hrvatska i južnoslavenska glagoljska tiskana knjiga na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku “Misal po zakonu rimskog dvora” iz 1483. godine; viola Simon iz 1563. godine, poklon Krčanina Nikole Udina Algarottija (1791. – 1838.) gradu Krku; prvi hrvatski grb na pročelju crkve sv. Lucije u Jurandvoru; oltarne slike Celestina Medovića u crkvi Majka Božja Gorička u Batomlju; glagoljski lapidarij u atriju crkve i samostana sv. Marije Magdalene u Poratu iz 1990.g. izgrađen prema zamisli Branka Fučića, jednoga od značajnih kulturnih ličnosti porijeklom s otoka Krka…
Svaki je spomenik predstavljen kraćim tekstom, ilustracijama u boji te simbolima za mjesto nalaza i razdoblje nastanka.
Monografija je popraćena izborom iz literature te sažecima na hrvatskome, engleskome, njemačkome i talijanskom jeziku.
Prema riječima nakladnika, namijenjena svim stanovnicima otoka Krka, ali i znanstvenicima, studentima, gospodarstvenicima, te svima ostalima koji vole otok Krk i krčki kulturni identitet, a mi dodajemo – i svima onima koji će ga zasigurno zavoljeti. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
