naslov:
Koralj izvađen iz mora : izložba : <Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 18. prosinca 2018. - 30. lipnja 2019.> / <autorice teksta Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić, Irena Grbac ; fotografije u katalogu i na izložbi Nives Borčić et al.>
sažetak:
Katalog izložbe Koralj izvađen iz mora, koja se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju može razgledati do 30. lipnja 2019. godine. Autorice publikacije i same izložbe, više kustosice Nedeljka Prlj Šimić i Katarina Krizmanić te muzejska savjetnica Irena Grbac obradile su temu koralja iz nekoliko različitih perspektiva. Opisujući primarno prirodoslovne značajke raznovrsnih fosilnih i živućih koralja, čitateljima otkrivaju širu društvenu i kulturnu vrijednost koralja stavljajući ih u kontekst umjetnosti i kulturne baštine.
U prvom dijelu teksta pojašnjene su osnovne karakteristike koralja, njihova građa i kompleksnost različitih vrsta, rodova, porodica, redova i podrazreda, kao i način života i razmnožavanja ovih jedinstvenih životinja. Autorice izdvajaju zanimljivost vezanu za njihovo latinsko ime Anthoza, u prijevodu "cvjetajuća životinja" (izvedeno od grčke riječi anthos = cvijet i zōia = životinje), koje svjedoči činjenici da su koralji smatrani biljkama sve do prve polovice 18. stoljeća kada ih znanstvenici svrstavaju u carstvo životinja. Naredni dio teksta donosi pregled geološke prošlosti koralja i koraljnih grebena čija se starost najstarijih otkrivenih naslaga procjenjuje na "cca 550 milijuna godina", opisuje današnje stanje koraljnih grebena u svijetu i upozorava na njihovu ranjivu budućnost. Globalni problem izbjeljivanja koralja, točnije njihovog odumiranja, zorno je prikazan na primjeru australskog Velikog koraljnog grebena, "najveće žive strukture na svijetu i jedine vidljive iz svemira" kojoj posredstvom ljudske aktivnosti i klimatskih promjena prijeti uništenje.
Druga tekstualna cjelina proučava koralje kao šire kulturne simbole u različitim vjerovanjima i kao ponavljajući motiv u raznovrsnim granama umjetnosti. Autorice koralje povezuju sa starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima koji su koraljima ukrašavali zidove svojih palača, vaze i nakit. Zbog svoje ljepote i tajanstvenosti, oduvijek su posebno cijenjeni bili crveni koralji. Spominju se u svetim knjigama, a prema nekim vjerovanjima imali su i magična svojstva, štitili od zlih uroka, liječili reumatizam i artritis, poboljšavali zdravlje srca i kostiju. Posebno poglavlje posvećeno je koraljarstvu u Hrvatskoj i tradiciji izrade nakita na otoku Zlarinu. U katalogu su, između ostalog, prikazane ogrlice, narukvice i naušnice izrađene od koralja, ukrašeni broševi, džepni satovi, torbice, bogato ukrašena plemićka odora na portretu grofa Pejačevića iz 1903. godine (djelo Vlahe Bukovca) i kabinetski ormarić optočen koraljima iz 17. stoljeća. Koralji su u kulturnom životu prisutni i kao literarna inspiracija. Autorice izdvajaju naslov zbirke pjesama Vladimira Nazora Niz od koralja, naslov knjige Koraljna vrata Pavla Pavličića, a posebno ističu da je "sam naslov izložbe nastao igrom riječi nadahnutom nazivom zbirke pjesama Koralj vraćen moru poznate hrvatske pjesnikinje Vesne Parun, rođene na otoku Zlarinu, hrvatskom sinonimu za koralje i koraljarstvo".
Završni dio kataloga sadrži kataloški popis 192 izloška s nazivima na hrvatskome i latinskom jeziku, podatkom o nalazištu, nazivu muzejske zbirke i popratnim ilustracijama u boji. Izloženi koralji prezentirani u ovom katalogu dio su zbirke Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, dok su ostali predmeti posuđeni iz drugih hrvatskih muzeja i ustanova. Katalog sadrži popis literature i mnogobrojne ilustracije koje prate tekst i obogaćuju doživljaj čitatelju i posjetitelju ove zanimljive izložbe. (Vladimir Cerovac)
