sažetak:
Knjiga "Naivni slikari Hlebinske škole" djelo Grge Gamulina, jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih teoretičara i povjesničara umjetnosti, dobila je ovih dana svoje prvo izdanje na hrvatskom jeziku. Ovo antologijsko djelo objavljeno je prvo na talijanskom (I Pittori Naïfs della Scuola di Hlebine, Mondadori, Milano 1974), zatim francuskom (Les peintres naïfs / Ecole de Hlebine, Robert Laffont, Paris 1979), tri godine kasnije dobila je njemačko izdanje (Jugoslawische Hinterglasmalerie / Ivan Generalić und die Schule von Hlebine, Prisma Verlag, Gütersloh 1982) te na koncu i švedsko (Naiva målere / Ivan Generalic och Hlebineskolan, LiberFörlag, Stockholm 1983).
Knjiga koja od 1977. do sada nije nikada bila objavljena u svom izvornu obliku na hrvatskom jeziku predstavljena je prošli utorak u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti. O knjizi su govorili recenzenti akademik dr. Tonko Maroević, dr. Petar Prelog iz Instituta za povijest umjetnosti i Marijan Špoljar, višegodišnji kustos i donedavni ravnatelj Muzeja grada Koprivnice i Galerije Hlebine, priređivač knjige Vladimir Crnković te ravnateljica Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti Mira Francetić Malčić.
Riječ je o monografiji posvećenoj naivnoj umjetnosti koja predstavlja zasebno i važno poglavlje unutar golemog Gamulinovog povijesno-umjetničkog opusa i jednom od najprevođenijih djela na zapadnoeuropskom prostoru, objavljenom isprva na talijanskom jeziku u Milanu 1974. godine. U njemu autor donosi tumačenje jedne od nezaobilaznih dionica hrvatske moderne umjetnosti koje je odredilo ne samo autorov daljnji opus posvećen naivi, već i obilježilo opću misao struke o strukturi i razvitku tog umjetničkog fenomena. Polazeći od općeg prema pojedinačnom, Gamulin najprije donosi opće sudove i teorijska razjašnjenja fenomena Hlebinske škole, da bi zatim na analitički način pristupio pojedinim umjetnicima i njihovim opusima.
Prema riječima Vladimira Crnkovića radi se o kapitalnom djelu za razumijevanje umjetnosti Hlebinske škole, naše i svjetske naive, slojevitijim sustavnim razmatranjima koja jasno svjedoče koje su najveće vrijednosti Hlebinske škole, što je u njemu istinska i velika umjetnost i što sve ostaje za budućnost. Osobito važnim smatra Gamulinove teoretske rasprave Prema teoriji naivne umjetnosti (1965.) i U ovom teoretskom trenutku (1970.), koje su uz uvodna i završna poglavlja ove knjige sukus autorova razmišljanja i vrednovanja tog fenomena.
Hrvatsko izdanje donosi osamdesetak reprodukcija slika i crteža koje svjedoče o autorovu vrednovanju i rangiranju ključnih umjetnika naive i njihovih kapitalnih djela. Dodatnu vrijednost cijelom projektu daju 262 bilješke koje razotkrivaju Gamulinov znanstveni pristup koji se očituje u konzultiranju i komentiranju opće literature o naivi kao i pojedinačne literature o stvaralaštvu svakog autora Hlebinske škole. (Ivan Guberina)
