naslov:
The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites / edited by Hannah Lewi, Wally Smith, Dirk vom Lehn, Steven Cooke
sažetak:
Koliko su višegodišnji napori svjetskih pa tako i hrvatskih baštinskih stručnjaka uloženi u složene procese digitalizacije bili višestruko opravdani, potvrđuje se i danas kada su muzeji diljem svijeta zatvoreni zbog prevencije širenja zaraze virusom COVID-19, a publika njihove prostore i postave, zbirke i predmete, izložbe i različite muzejske priče može konzumirati samo online.
Stoga predstavljamo nedavno objavljenu knjigu iz serije Routledgovih priručnika (Routledge International Handbooks) s naslovom The Routledge international handbook of new digital practices in galleries, libraries, archives, museums and heritage sites kao izvrsno štivo za procjenu već obavljenih te planiranje i pripremu novih digitalizacijskih projekata. Knjiga objedinjuje iskustva 75 suvremenih teoretičara i stručnjaka iz cijeloga svijeta, te kako izdavači kažu – pruža nove, osvježavajuće ideje i upute za uzbudljive digitalne izazove. Izabrani tekstovi ocrtavaju načine kojima se transformiraju suvremene kulturne ustanove – arhivi, knjižnice i muzeji (dalje: AKM ustanove) kroz inovativnu primjenu digitalnih tehnologija te se preporučuje baštinskim stručnjacima, studentima, dizajnerima i svim ostalim profesionalcima zainteresiranima za proizvodnju kulture u post-digitalnom dobu.
Sadržaj opsežne knjige na gotovo 500 stranica strukturiran je u četiri dijela koja su ukratko predstavljena u uvodnom tekstu koji potpisuju urednici knjige – Hannah Lewi, Wally Smith, Steven Cooke i Dirk vom Lehn. Čitatelje u problematiku knjige uvode i četiri intervjua vođena s četiri renomirana stručnjaka – Seb Chan (ACMI), s Daveom Pattenom (Science Museum London), s Roryjem Hydeom (V&A Museum) te s Keirom Winesmithom (SFMOMA).
Prvi dio knjige – Globalni digitalni AKM sektor u nastajanju bavi se utjecajem novih digitalnih praksi na AKM sektor u cjelini pa tako i na globalni kulturni sektor. Među osam tekstova kojima se tumače ključne teme knjige je i tekst F. R. Cameron u kojemu promišljanja o digitalizaciji kao nematerijalnoj, informativnoj replici stvarnih objekata, ali i kao o umreženim ljudskim i strojnim subjektivitetima. Rezultat su milijuni digitaliziranih zbirki i trodimenzionalnih vizualizacija predmeta kulturne baštine koji se kreću u globalnoj računalnoj infrastrukturi. A. Dewdney nastoji odgovoriti kako digitalne tehnologije, aplikacije i mreže stvaraju novi odnos prema kulturi, publici i kulturnoj vrijednosti; E. Rodley propituje suvremene muzeološke teorije distribuiranih muzeja koji su: interaktivni, privlačni i relevantni, otvoreni te održivi na platformi, u zajednici i vremenu, a postaju 'pametniji', učinkovitiji i korisniji što se više koriste povećavajući kvalitetu iskustva posjetitelja i samog internetskog muzeja. T. Sherratt ističe kako je korištenje digitalnih tehnologija mnogim AKM ustanovama pružilo mogućnost predstavljanja građe koju nisu i ne bi mogli u realnome prostoru, no, raspravlja i o pitanju kada, zašto i kojim informacijama ipak nije omogućen slobodan online pristup.
Izazovi i mogućnosti digitalizacije za arhive i arhivsku praksu predstavljeni su u osam tekstova sadržanih u drugom dijelu knjige – Animiranje arhiva. M. Caswell i M. Cifor bave se etičkim pitanjima vezanima za digitalizaciju arhivskih dokumenata; J. Iranowska opisuje rad na projektu Munch Museuma iz Osla – eMunch.no koji predstavlja rukopisnu baštinu velikoga norveškog slikara Edvarda Muncha. Tin-Kai Chen je opisujući projekt digitalizacije tradicionalnog kazališta sjena iznio usporedbu suvremene tehnologije sa šalicom za čaj, koja neće privući korisnike ako muzejski sadržaji nisu zanimljivi niti (poput čaja) po njihovom ukusu.
Tekstovi trećeg dijela knjige Dizajniranje angažiranog iskustva istražuju procese izložbenoga dizajna u relaciji s publikom kao i načine kojima digitalne tehnologije sudjeluju u stvaranju novih iskustava kod angažiranih posjetitelja. U tekstu O virtualnim aurama: objekt kulturne baštine u doba 3D digitalne reprodukcije J. Hindmarch, M. Terras i S. Robson ističu kako suvremena izrada 3D virtualnih modela nastoji biti što realističnija kao digitalni surogat muzejskih predmeta istovremeno se pitajući da li digitalna replika može dočarati auru realnoga muzejskog predmeta. Tekst T. Jonesa i D. Simpsona opisuje kako je Christchurch Art Gallery Te Puna o Waiwhetū (Novi Zeland) koristila svoje mrežne stranice kao izdavačku platformu u vrijeme potresa 2011. godine i poslijepotresnom razdoblju obnove galerije (2011.-2015.). J. S. Kuehns u tekstu S polica na mrežu polazi od dileme da li vrlo detaljni opisni i tekstualni podaci mogu zamijeniti vizualni doživljaj predmeta opisujući projekt O'Donnell Marginalia iz zbirke Nicholasa Michaela O'Donnella (1862.-1920.).
Posljednje, četvrto poglavlje (Locating in place) nizom primjera tumači na koje načine digitalne tehnologije i tehnike mijenjaju naš odnos prema realnim/autentičnim prostorima, zgradama i mjestima. A. Gunn predstavila je online izložbu Art of Nation koju je pripremio Australian War Memorial korištenjem umjetničkih, arhivskih i povijesnih predmeta u prikazu australskog sudjelovanja u Prvome svjetskom; H. Lewi i A. Murray tumače fenomen refotografije, odnosno izrade kreativnih kompozicija „tada i sada“ korištenjem povijesnih i suvremenih fotografija; iskustvo korištenja digitalnih pješačkih tura za istraživanje urbane povijesti (digital history tour apps) koje u svojim kreacijama uvažavaju najbolje prakse turizma i obrazovanja bilo je tema teksta skupine autora na primjerima tura kroz London i Melbourne.
Knjiga je popraćena i Pogovorom A. Witcomb te kazalom, a svaki od tekstualnih priloga opsežnim bilješkama i literaturom.
Objedinjena iskustva kao i nova pitanja vezanu uz digitalizaciju baštine, zasigurno će i u hrvatskoj muzejskoj zajednici pronaći zainteresirane čitače i biti im od koristi. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
