sažetak:
Kako najprimjerenije obilježiti veliku obljetnicu djelovanja, ako ne knjigom – uobičajeno, ali za muzeje ipak u manje slučajeva. Još rjeđa je pojava u hrvatskoj muzejskoj zajednici da se obljetnice muzejskoga djelovanja obilježe knjigom o njihovom muzejskom izdavaštvu. Stoga je opsežan katalog Etnografskoga muzeja Split izdan uz istoimenu izložbu postavljenu sredinom prosinca 2020. godine – u kojoj je Muzej obilježio 110 godina svojega djelovanja – svojevrsni kuriozitet u ukupnom hrvatskom muzejskom nakladništvu. Vrijedan pažnje.
Autorica izložbe i popratnoga kataloga, Iva Meštrović već u uvodnim rečenicama iznosi svoju nakanu koju možemo iščitati i kao svojevrsnu poruku i poticaj drugim muzejskim ustanovama da učine isto: „Obilježavanje jubileja svake institucije izuzetna je prilika za reviziju učinjenoga“. Jer, tek analizom učinjenoga stvara se plodna podloga za daljnji rad, retrospektivom se otvara mnogo šira perspektiva.
Autorica je tekst knjige podijelila u dva dijela. Uvodnim je dijelom iznijela teorijski okvir nakladništva u baštinskim ustanovama te dala pregled poznatih podjela i glavnih obilježja muzejskih publikacija koje su joj služile u osmišljavanju kataloga i izložbe.
Prvi dio knjige posvećen je pregledu i analizi izdavačke djelatnosti Etnografskoga muzeja Split koja započinje Koledarom Pokrajinskog muzeja za narodni obrt i umjetnost u Splitu iz 1913. godine. U ovome je dijelu knjige, autorica nastojala prikupiti, obraditi i popisati ukupan izdavački fond Muzeja, prikazati njegov razvojni put, izdavačku praksu i dostignuća, predstaviti i kritički analizirati najvažnije rezultate provedenoga istraživanja te ukazati na izazove suvremenoga nakladništva Muzeja.
Izdavačku djelatnost Muzeja predstavila je unutar tri razdoblja – od 1910. do 1944.; od 1945. do 1990. te od 1991.do 2020. godine. Pričajući o publikacijama ispričala je povijest Muzeja kroz 110 godina djelovanja ocrtavši unutrašnje i šire vanjske društvene, političko-pravne, ekonomske i socijalne odrednice koje su se neminovno odražavale i na muzejsko nakladništvo.
Upoznajemo ravnatelje, muzejske djelatnike i njihove interese i doprinose, selidbe muzeja iz zgrada i kvartova, nove postave, promjene naziva muzeja, njegova zatvaranja pred ratnim nedaćama, uspone i padove, uspjehe, projekte i nove ciljeve... Za svako je razdoblje predstavila najznačajnije publikacije te kojim su korisnicima bile primarno namijenjene. Ovaj povijesni dio autorica zaključuje isticanjem najvažnijih rezultata istraživanja među kojima je da su katalozi povremenih izložaba bili najzastupljenija vrsta muzejskih publikacija, da je tematska pokrivenost vrlo široka od narodnih nošnji i tekstilnoga rukotvorstva, godišnjih običaja i tradicijskog gospodarstva do likovnih radova etnografske tematike; da se više od polovice objavljenoga materijala odnosi na sito tisak (među kojima su najzastupljeniji plakati), a da je elektronička građa prisutna u relativno malom opsegu te da je u trećem razdoblju objavljen najveći broj publikacija među kojima je i časopis Etnologica Dalmatica koji se kontinuirano objavljuje od 1992. Ovdje autorica napominje i potrebu okretanja široj publici pripremanjem publikacija ne samo za stručnu publiku već i „s drugačijim koncepcijama koje su prilagođene različitim kategorijama korisnika“ prvenstveno misleći na osnaživanje nakladništva za djecu i mlade. Prvi je dio potkrijepljen brojnim bilješkama te probranom literaturom i izvorima kojima se služila.
Drugi dio knjige donosi „Katalog publikacija, promotivnog materijala o i ostale građe“ u kojemu je 328 jedinica, autorica popisala kronološkim slijedom unutar nekoliko grupa i vrsta: Publikacije – serijske publikacije, omeđene publikacije, informativni muzejski leci, Promotivni muzejski materijal i Ostala građa. Kataloške jedinice uz svoj redni broj donose podatke o naslovima i podnaslovima, podatke o autorstvu, materijalnom opisu, temama te inventarnim oznakama, a odabrane jedinice građe popraćene su fotografijama.
Katalog osim sadržajem i svojim je dizajnom obilježio obljetnicu decentnom upotrebom boje staroga zlata u fontu naslova i podnaslova, boji pojedinih razdjelnih listova među temama te na njihovim rubovima i hrptu knjige.
Ova je knjiga više od kataloga, trajnoga dokumenta jedne povremen izložbe – ona je ujedno i zahvala svima – muzealcima i njihovim suradnicima – koji su pisanom riječi pratili rad i razvoj muzeja kroz 110 godina djelovanja. I to je još jedan od razloga zašto je vrijedan pažnje. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
