hr | en

Cvetje in ženske

naslov:
Cvetje in ženske / Jassmina Marijan, Matjaž Mastnak ; [predgovor Barbara Jaki ; ilustracije Maja-Dolores Šubic ; risbe slik Katja Kastelic ; fotografija Janko Dermastja, Bojan Salaj]
ostali autori:
Jaki, Barbara  (autor uvoda, predgovora)
nakladnik:
materijalni opis:
107 str. : ilustr. u bojama ; 27 cm
mjesto:
isbn:
978-961-6743-84-6
napomena:
Bibliografija.- Kazalo
sažetak:
Knjiga Cvijeće i žene, koja predstavlja 24 umjetnička djela - dvanaest mrtvih priroda i dvanaest ženskih portreta, vodi nas kroz umjetnost i botaniku te otkriva simbolična, a ponekad i skrivena značenja cvijeća. Knjigu, nastalu u suradnji Nacionalne galerije i Arboretuma Volčji Potok, upotpunjuju prekrasne botaničke ilustracije. Suradnja dviju institucija započela je u godini kulturne baštine 2018., u kojoj je Nacionalna galerija proslavila stotu obljetnicu. Reprodukcije slika iz zbirke Nacionalne galerije, dopunjene kratkim umjetničko-povijesnim i botaničko-hortikulturnim objašnjenjima, dobrih su godinu dana bile izložene na ulaznoj aleji Arboretuma. Izložba je bila popraćena predavanjima koja su dodatno objasnila povezanost likovne umjetnosti i botanike, te kreativnim radionicama crtanja cvijeća na otvorenom. Izvrstan odjek u javnosti potaknuo nas je na pripremu knjige. Namijenjen je vizualnom užitku, ali ima i spoznajnu vrijednost; vodi nas kroz dio povijesnog razvoja slikanja cvjetnih mrtvih priroda. I autori i urednici pri odabiru slika vodili su se kriterijima kao što su raznolikost cvijeća, pojava novih vrsta, modernost pojedinih cvjetova ili oblika cvjetnih aranžmana. Dekorativno slikanje cvijeća počelo se mijenjati sredinom 16. stoljeća razvojem znanosti i osamostaljivanjem botanike. Botaničari su za potrebe istraživanja naručivali crteže pojedinih biljnih vrsta, a time su i umjetnici upoznavali njihove individualne karakteristike. Sva ta saznanja uvelike su utjecala na naslikano cvijeće koje su umjetnici tako precizno prikazali da je ono postalo svojevrsni portretni slikarski sadržaj. Popularnost cvjetnih mrtvih priroda omogućila je važan povijesni doprinos, ali i društveni pomak u likovnoj umjetnosti. Sve do 20. stoljeća ženama nije bilo dopušteno studiranje na likovnim akademijama, pa su se uglavnom posvetile slikanju cvijeća sa znanjem koje su stekle izvan priznatih institucija. Tako je ovaj žanrovski motiv postao njihovo izražajno sredstvo i na putu emancipacije u svijetu umjetnosti. Preuzeto sa: https://www.ng-slo.si/si/razstave-in-projekti/razstava/cvetje-in-zenske?id=5057 (pristupljeno: 13.3.2023.)
jezik:
vrsta građe:
lokacija:
Knjižnica MDC-a
zbirka:
Knjižnica   - Zbirka monografskih publikacija