hr | en

Post-Yugoslav metamuseums : reframing Second world war heritage in postconflict Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia

naslov:
Post-Yugoslav metamuseums : reframing Second world war heritage in postconflict Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia / Nataša Jagdhuhn
nakladnik:
Cham :  Palgrave Macmillan , 2022
materijalni opis:
259 str. : ilustr. ; 22 cm
mjesto:
isbn:
978-3-031-10227-1
napomena:
Bibl. bilj. iza teksta.- Bibliography.- Index
sažetak:
Krajem 2023. godine hrvatskoj je stručnoj javnosti predstavljena knjiga Postjugoslavenski metamuzeji: revalorizacija nasljeđa Drugog svjetskog rata u postkonfliktnim društvima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije (Post-Yugoslav Metamuseums : Reframing Second World War Heritage in Postconflict Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia) muzeologinje dr. sc. Nataše Jagdhuhn. Knjiga je rezultat autoričina istraživanja u okviru doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu Friedrich Schiller Jena (Njemačka) i objavljena je 2022. godine u ediciji Palgrave Studies in Cultural Heritage and Conflict. U Knjižnicu Muzejskoga dokumentacijskoga centra, knjiga je stigla kao poklon autoričine zahvale za pružene informacije i omogućen uvid u knjižničnu građu, a koje je Jagdhuhn sabirala tijekom svojega opsežnog terenskog rada, intervjua s kustosima i muzejskim djelatnicima te uvidom u knjižnične, dokumentacijske i arhivske materijale u muzejima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Knjiga se bavi kulturom sjećanja i odnosom hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srpskih muzeja prema baštini Drugoga svjetskog rata. Istraživano je razdoblje od 1945. do 2022. godine podijeljeno u dva dijela – jedno za vrijeme SFRJ i drugo nakon raspada SFRJ. U traženju odgovora na pitanje kako se baština Drugoga svjetskog rata i narodnooslobodilačke borbe na tlu bivše Jugoslavije rekonstruira i revalorizira u memorijalnim muzejima postsocijalističkih i postkonfliktnih država, gdje se kultura sjećanja ovih triju država prema toj baštini spaja, a gdje razilazi, autorica je došla do definicije „postjugoslavenskih metamuzeja“. Na predstavljanju knjige u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka autorica je ukratko protumačila: „Metamuzej je muzej u muzeju. Dakle, muzej koji otkriva vlastitu povijest. Muzej koji otkriva vlastiti medij. To znači, medij kreiranja znanja i sjećanja u toj instituciji i u konačnici metamuzej je muzej koji se nalazi u tranziciji. U slučaju muzeja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, kojima se bavi moja knjiga, to je dvostruka tranzicija – postsocijalistička tranzicija i takozvana postkonfliktna tranzicija“. Naime, autorica utvrđuje kako se raspad Jugoslavije odrazio i na muzejsku praksu država sljednica koje su napustile jedinstvenu interpretaciju NOB-a i krenule u alternativne načine muzealizacije Drugoga svjetskog rata. Neki su se muzeji promijeni, neki su djelomično mijenjali svoje koncepcije, neki su ostali isti, a neki su nestali. Tu je činjenicu autorica protumačila muzejskom zaglavljenošću u „postsocijalističkoj tranziciji“ i često nevoljkim prihvaćanjem pojedinih dijelova teške baštine. U hrvatskoj muzejskoj zajednici autorica je istaknula Memorijalni muzej Spomen-područja Jasenovac, Muzej Lipa pamti te Spomen-dom Batinske bitke i Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu koji su tematski vezani za memoriju i baštinu Drugoga svjetskog rata te upozorila na činjenicu kako od 11 muzeja i 140 zbirki koji su obuhvaćeni elaboratom objavljenim u časopisu Muzeologija 26 (1988.), u 21. stoljeću nema niti jedne muzejske ustanove koje su sadržajno vezane za radnički pokret, NOB i poslijeratnu socijalističku izgradnju na teritoriju Hrvatske. Tema je izložena kroz sedam poglavlja, unutar dva dijela - I. dio: Museums of the People’s Liberation Struggle in Yugoslavia (1945–1990); II. dio: Second World War Memorial Museums in the Yugoslav Successor States (1991–2022). Svako je poglavlje popraćeno iscrpnim bilješkama i relevantnim popisima literature iz kojih se uviđa izvrsno poznavanje i konzultiranje stručne literature među kojima su i autori poput Ive Maroevića, Antuna Bauera, Tomislava Šole, Branke Šulc i drugih. Korištene su i dokumentarne fotografije, a na koricama je reproducirana fotografija Roberta Leša iz stalnoga postava Muzeja Lipa pamti. U suvremenom muzeološkom korpusu, knjiga Nataše Jagdhuhn izdvaja se svojom temom, opsežnošću istraživanja o nastajanju i rastvaranju jedinstvenog muzealnog diskursa o Drugom svjetskom ratu na području Hrvatske kao i u državama koje su se osamostalile nastale raspadom SFRJ. Inspirativno štivo za muzealce koji uviđaju interes posjetitelja za zanemarenu baštinu i njezinu muzejsku prezentaciju. (Snježana Radovanlija Mileusnić)
jezik:
vrsta građe:
lokacija:
Knjižnica MDC-a
zbirka:
Knjižnica   - Zbirka monografskih publikacija