Arheološka zbirka Osor, Cres jpg Validžija, Iva (fotograf) Osor 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-633 2014 arheologija 2014. Osor otok Cres Arheološka zbirka Osor Zorić, Vesna Album fotografija nastao je pri terenskom obilasku Arheološke zbirke Osor. Zgrada nekadašnje Gradske vijećnice i loggie građene od 1410. do 1450. godine u kojoj se smjestila Arheološka zbirka Osor od vremena svog otvaranja za javnost 1889. godine, renesansno je zdanje izgrađeno istovremeno s ostalim javnim zgradama na glavnom gradskom trgu - biskupskom palačom i katedralom. U prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, dok su na prvom katu vijećnice izloženi predmeti iz vremena ranog Rimskog carstva.
Arheološki muzej Narona, Vid jpg Validžija, Iva (fotograf) Vid (Metković) 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-687 2015 arheologija 2015. Vid (Metković) Arheološki muzej Narona Posjet stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona 17. prosinca 2015. (Iva Validžija, MDC, upute oko preimenovanja registriranih zbirki). Muzej je izgrađen na ostacima antičkoga grada Narone, današnjeg mjesta Vid koji se nalazi četiri kilometra sjeverozapadno od središta Metkovića. Arheološka istraživanja 1995. i 1996. godine na lokalitetu Plećašove štale rezultirala su senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama - Augusteuma (1. st. pr. Krista / 1. st.) i preko 17 mramornih statua pripadnika carske obitelji, što tu grupu čini najbrojnijom u cijelome Rimskom Carstvu. Muzej je službeno osnovan 2005. godine, a nakon iznimno složenih građevinskih radova za javnost je otvoren na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja 2007.godine. Arhitekt Goran Rako je za projekt muzeja dobio nagradu „Vladimir Nazor“. Muzej je 2009. g. bio nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.
Arhiv Domovinskog rata hrvatski Validžija, Iva (Validžija, Iva) članak Knjižnica 2008 MDC. Arhiv Domovinskog rata (Zagreb) Muzejski dokumentacijski centar (Zagreb) Summary
Druga razvojna faza porečke muzejske institucije : 1926.-1945. : (prezentacija postavljanja izložbe 2004. g.) Rukopis Stručni rad Knjižnica MDC-a Validžija, Iva (Validžija, Iva) Zavičajni muzej Poreštine (Poreč)(ustanova) Vlast. nakl. Zagreb rukopis Knjižnica 2005 Povijest muzeja 1926.-1945. Poreč Zavičajni muzej Poreštine (Poreč) U radu su opisani poslovi na izložbi Druga razvojna faza porečke muzejske institucije kojom je javnosti predočena povijest današnjega Zavičajnog muzeja Poreštine od 1926. do 1945. godine. To je razdoblje koje se usko povezuje s djelovanjem prof. Raniera Marija Cossare i razdoblje talijanske dominacije u Istri. Opisan je istraživački pripremni rad za izložbu, izložbena koncepcija i cilj izložbe, izbor i postav muzejskih predmeta, odjeci u medijima te reakcije posjetitelja izložbe. Stručna radnja 2005..- Bibliografija.- Mentorica Leonida Kovač
Ekomuzej Kuća o batani, Rovinj jpg Validžija, Iva (fotograf) Rovinj 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-642 2014 pomorstvo batana ekomuzej 2014. Rovinj Projekt Ekomuzej „Kuća o batani“ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta.
Osnovan 2004. g., Muzej je posvećen istoimenoj ribarskoj brodici i gradu Rovinju, koji je u njoj prepoznao svoj simbol. Batana je tamošnje najrasprostranjenije tradicionalno plovilo - ona zrcali kontinuitet lokalne materijalne i nematerijalne pomorske i ribarske baštine te načina života stanovnika uz more.
Stalni postav ekomuzeja smješten je u tri galerije, a izložba je multimedijska. Izloške, sve redom donacije lokalnog stanovništva, upotpunjuju tekstovi i raznorodni vizualni sadržaji: crteži, arhivske i suvremene fotografije, filmovi, slide projekcije i interaktivni izlošci. Jedna od atrakcija stalnog postava jest komprimirana slide projekcija koja prikazuje dvomjesečni proces gradnje batane. Posjetitelji mogu pratiti razgovor protagonista izložbe na autohtonome rovinjskom dijalektu te zvuke tipičnih rovinjskih ribarskih pjesama - bitinada. Izložba s posjetiteljima komunicira na tri jezika: rovinjskome (materinskom govoru batane), hrvatskome i talijanskome.
U realizaciju postava bili su uključeni domaći ljudi kao bitni živi prenositelji umijeća izrade batane i nematerijalne baštine vezane za nju. Zahvaljujući takvoj inicijativi i koncepciji ekomuzeja, postupak gradnje batane upisan je u registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Muzej je 2007. g. bio nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.
Etno kuća Podolje jpg Validžija, Iva (fotograf) Podolje (Draž) 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-688 2015 etnografija etnokuća nacionalne manjine 2015. Podolje (Draž) Savez mađarskih udruga Etnografska zbirka smještena je u obnovljenoj kući iz 19. stoljeća u Podolju, naselju u općini Draž u Osječko-baranjskoj županiji. Etno kuća inicijativa je Saveza mađarskih udruga (SMU). Zbirka prikazuje svakodnevan život Mađara u Baranji a sastoji se od kuhinje, spremišta i spavaće sobe, dok se u prednjem dijelu kuće nalazi brijačnica.
Etno muzej Karanac jpg Validžija, Iva (fotograf) Karanac 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-678 2015 etnografija nacionalne manjine 2015. Baranja Karanac Etno muzej Karanac Etno muzej u Karancu smješten je u Domu kulture gdje je izložena zbirka nacionalnih manjina. Predmete su sakupili stanovnici Karanca počevši od 2009. godine, kada je osiguran smještaj u Domu kulture.
Muzej se sastoji od tri sobe u kojima su prikazani običaji, kultura i baština triju nacionalnih manjina ovoga kraja: njemačka, srpska i mađarska manjina. U hodniku Doma kulture su prikazane i izložene tradicionalne hrvatske narodne nošnje i predmeti. Dočaran je nekadašnji način života kraja 19. i početka 20. st.
Zbirka je u vlasništvu Mjesnog odbora Karanac, a vodi ju Gordana Musa Balaš.
Etno zbirka Agate i Zlatka Sučića, Čigoč - Lonjsko polje jpg Validžija, Iva (fotograf) Čigoč 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-676 2015 etnografija 2015. Čigoč Etno zbirka Agate i Zlatka Sučića smještena je u selu Čigoč, unutar Parka prirode Lonjsko polje. Zbirka sadrži uporabne predmete seoskog domaćinstva, upisane na Listu kulturne baštine Republike Hrvatske. Među sedamstotinjak predmeta u zbirci nalaze se gospodarski alat, kočija, ručni mlin, kućni inventar, nošnje i namještaj. U kući obitelji Sučić nalazi se i funkcionalni tkalački stan na kojem gospođa Sučić i danas izrađuje razne vrste stolnjaka, ručnika, krpa i sl.
Etnografska kuća Rebičina kiša, Klana jpg Validžija, Iva (fotograf) Klana 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-667 2014 etnografija etnokuća 2014. Klana Zorić, Vesna Katedra Čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu
Klane Etnografska kuća Rebičina kiša Starčić Šopeć, Anton Sredinom 1990 tih Društvo za povjesnicu Klana (Katedre Čakavskog sabora) kupila je staru kamenu kuću u mjestu kako bi se u njoj prikazala etnografska građa s područja Klane, općine u Primorsko-goranskoj županiji. Etnografska kuća Rebičina kiša otvorena je 2006. godine s ciljem očuvanja narodne baštine klanskog kraja. Nadomak Rebičine kiše počela je 1843. g. raditi prva hrvatska pučka škola, a u blizini se nalazi i rodna kuća dr. Matka Laginje (1852. - 1930.), preporoditelja, odvjetnika i političara.
Rebičina kiša značajna je zbog svog autentičnog izgleda i dugogodišnjeg kontinuiteta stanovanja u njoj. Naziv je dobila prema obiteljskom nadimku obitelji Šnajdar - Rebičini, vlasnicima kuće u razdoblju od 1881. do 1994. g. Objekt je izgrađen na tradicionalan način - u prizemlju je bila konoba, a na katu prostor za obitelj. Kamene stube i „skod“ leže na dvjema voltama, od kojih je jedna ulaz u prizemlje. Kuća je služila i kao gospodarska zgrada (u prizemlju je bila staja za stoku, a na katu prostor za sjeno). Danas se na katu nalazi ognjište i predmeti koji pripadaju kućanstvu, a u prizemlju je izložena građa koja se nekada upotrebljavala u poljodjelstvu, drvodjelstvu i šumarstvu.
Etnografska zbirka Beli jpg Validžija, Iva (fotograf) Beli 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-634 2014 muzejski predmet etnografija 2014. otok Cres Beli Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine Tramuntana Martinčić, Daria U Belom na otoku Cresu djeluje Tramuntana - Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine sjevernog dijela otoka Cresa. Osnovali su ga 1990. godine monsinjor Josip Bandera, Nikola Velčić i Đanino Sučić Mornarić. Udruga broji oko 130 članova a bavi se istraživanjem i čuvanjem kulturne baštine Tramuntane. Građu je započeo sakupljati monsinjor Josip Badurina, rođen u Belom i zaređen 1940. godine također u Belom, gdje cijeli život služi. Društvo u posjedu ima oko 600 predmeta, a voditeljica zbirke je Daria Martinčić. Predmeti su čuvaju na tri dislocirane lokacije. Etnografska i kulturno-povijesna zbirka nalaze se u staroj osnovnoj školi. U dvorištu iza škole nalazi se plug , tračnice i vagon kojim se iz obližnjih rudnika vadio boksit. U sklopu udruge čuvaju se i tri ambijentalne cjeline: toš, lapidarij i guvno. U tošu se pored drobilice nalazi i tijesak za pravljenje maslinovog ulja uz sav pribor i ložište za grijanje sezone. Sagrađen je krajem 18. stoljeća (1789.?), a prva zapisana podjela vlasništva dogodila se 1811. godine. Djelomične obnove toša napravljene su 1885. i 1926. godine. Premda je pred Drugi svjetski rat toš još bio u funkciji, u to vrijeme je nabavljen i novi suvremeniji metalni. Neko vrijeme funkcionirala su oba toša, no ubrzo je kameni toš zbog kompliciranijeg načina dobivanja maslinovog ulja izašao iz uporabe.
Etnografska zbirka Božidara Škofača, Letovanić jpg Validžija, Iva (fotograf) Letovanić 2015. album digitalnih fotografija Fototeka M-682 2015 etnografija 2015. Letovanić Etnografska zbirka Božidara Škofača Etnografska zbirka Božidara Škofača i galerija slika smještene su u tri stare, tradicijske pokupljanske drvene stambene kuće na kat (čardake ili iže na trem) na kućnim brojevima 149., 150., 150.a. Kuće su restaurirane i u njima su izloženi etnografski predmeti i slike te građanski i sakralni inventar. Zbirka sadrži predmete narodne baštine iz Pokuplja i Turopolja koji su zaštićeni kao kulturno dobro i jedna je od najvećih privatnih etnografskih zbirki u Hrvatskoj. Voditelj i vlasnik zbirke je Božidar Škofač. Drvena kapela sv. Fabijana i sv. Sebastijana zasebno je zaštićena kao nepokretno kulturno dobro, a veže se uz niz od Sedam tradicijskih katnica, jedinstvenu ambijetalnu cjelinu smještenu na obali rijeke Kupe u središtu sela Letovanić.
Etnografska zbirka Kaštelir jpg Validžija, Iva (fotograf) Kaštelir 2014. album digitalnih fotografija Fototeka M-638 2014 etnografija 2014. Kaštelir Etnografska zbirka Kaštelir Rossoni, Vittorio Zbirka je smještena u centru Kaštelira u starom mlinu (koji je započeo raditi početkom 20. st. i radio do 1980-tih). U mlinu je sada smješten Turistički ured Kaštelira, a u samom prostoru mlina raspoređena je etnografska građa. Etnografska zbirka poklon je gospodina Vittoria Rossonia 2005. godine. Građa je raznovrsna: uporabni predmeti kućanstva, lonci, tanjuri pribor za jelo, vage, držači za mirodije, pegle, alati (vezani za poljoprivredu, obućarski alat (drveni modeli stopala), alat vezan za kovačnicu), ručni stroj za odvajanje kukuruza od komušine, ručni mlin za mljevenje kukuruza, šivaća mašina, nošnje.
1 - 12 od 91
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
