polje za pretragu:
Hrvatska slikovnica do 1945.
978-953-7262-19-8
Monografija
Knjižnica MDC-a
Batinić, Štefka, Majhut, Berislav (Batinić, Štefka, Majhut, Berislav)
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatski školski muzej
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2017
Povijest knjige
Slikovnice
Hrvatski školski muzej promovirao je 21. studenoga knjigu Hrvatska slikovnica do 1945. prof. dr. sc. Berislava Majhuta i dr. sc. Štefke Batinić koju je objavio zajedno sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Bogato ilustrirana monografija rezultat je dugogodišnjega bavljenja autora povijesnim razvojem slikovnica u hrvatskoj dječjoj književnosti. Ona je znanstvena kruna izložbe Od slikovnjaka do vragobe: hrvatske slikovnice do 1945. koja je od postavljanja 2001. u Hrvatskome školskom muzeju obišla mnoge hrvatske muzeje.
Sadržaj knjige koncipiran je u 11 tematskih poglavlja koja okupljena čine sintezu istraživačkoga i znanstvenoga rada, ali se mogu i iščitavati kao zasebne cjeline.
U Uvodnom poglavlju dan je povijesni tijek istraživanja slikovnica u Hrvatskoj te predstavljen istraživački korpus od 506 slikovnica koje su objavljne do kraja 1945. godine i zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija – nacionalni, jezični i teritorijalni. Drugo poglavlje Teorijska polazišta povijesti slikovnice tumači povijest termina, fenomen autorstva, razlikovne elemente ilustriranih knjiga i slikovnica. U poglavlju Put do prvih slikovnica opisan je povijesni razvoj slikovnce od 19. stoljeća, a u poglavlju Povijesni pregled hrvatske ilustrirane dječje knjige istraživanje je suženo na hrvatski književni korpus namijenjen djeci koji započinje 1572. godine s prvom tiskanom ilustriranom dječjom knjigom Hrvatska glagoljska početnica. Peto je poglavlje posvećeno slikovnicama u Hrvatskoj i započinje opisom prve slikovnice na hrvatskome jeziku Mala obrazna Biblia iz 1854. godine koju je napisao mađarski katolički pisac Alajos Grynaeus, a objavljena je u Pešti. Povijesni razvoj slikovnice opisan je unutar tri razdoblja: 1854. – 1880., 1880. – 1918., 1918. – 1945. Tekstu u slikovnicama i njegovim značajkama posvećeno je šesto poglavlje, a manje istraživanoj temi – likovnoj komponenti slikovnica posvećeno je sedmo poglavlje. Naime, autori upozoravaju kako je likovni izraz dugi niz godina bio bez pomaka i inspiracije kako se približiti djetetu za razliku od tekstualnoga koji se uvijek, bez obzira na umjetničku uspješnost, obraćao dječjoj publici. Naslovom osmoga poglavlja Nije šala dati djetetu u ruke knjigu za zabavu obrađeno je pedagoško gledište slikovnice kroz razvoj pedagoške misli i prakse u Hrvatskoj. Deveto poglavlje bavi se Temama slikovnica među kojima su prepoznate tri najvažnije i najdugovječnije– religiozna, abeceda i životinje – iako su obrađene i one manje zastupljene s bajkama i pjesmama, o prijevoznim sredstvima ili sportu i dječjim igrama. Zaključku prethodi poglavlje koje je nastojalo odgovoriti na pitanje P. Ariesa – O čemu govorimo kada govorimo o djetinjstvu?
Uz Izvore i literaturu knjiga donosi i bibliografiju hrvatskih slikovnica do 1945., popis autora tekstova i slika u slikovnicama, popis više od 300 ilustracija u knjizi, imensko kazalo te sažetak na engleskome jeziku.
Ova je knjiga nezaobilazan izvor informacija i novih spoznaja te temeljna studija za sva daljnja istraživanja hrvatske slikovnice, nakladništva u dječjoj književnosti, ilustracije, kulturnih studija djetinjstva, dječje recepcije pripovijedi u dijakronijskom kontekstu i srodnih tema. (iz Recenzije doc. dr. sc. Smiljane Narančić Kovač)
Snježana Radovanlija Mileusnić
Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary.- Kazalo.
