hr | en
Autor: Fras, Zoran
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Godina

Mjesto

Produkcija

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Viewing results 1 - 3 of 3
autor:
Hamer, Benjamin (kamera, montaža, redatelj) ; Kovač, Janja (scenarij) ; Fras, Zoran (kamera)
mjesto:
godina:
2017. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije
LM Komunikacije d.o.o.
Muzej Međimurja Čakovec
mp4
Hamer, Benjamin (redatelj , kamera , montaža)
Kovač, Janja (scenarij)
Fras, Zoran (kamera )
Čakovec
2017.
video
Videoteka
vdt-406
2017
nematerijalna kulturna baština
čipkarstvo
baština
Međimurje
Muzej Međimurja Čakovec
'Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije' drugi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec. Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja. Godine 1995. učiteljica u Svetoj Mariji Nada Mance otkrila je da se u ovom mjestu izrađivala čipka na batiće. Krenuvši u istraživanje, otkrila je da to bila uobičajena praksa za mlade djevojke i žene koje su zaradom od prodaje čipke popunjavale kućni budžet. Nakon usporedbe s lepoglavskom čipkom otkrivene su značajne razlike: svetomarska se čipka izrađuje bez predloška, tzv. prostoručnom tehnikom, ima četiri karakteristična uzorka velike starine te se koristi isključivo u ženskom oglavlju - poculici s pet cakni. Danas ovu vještinu živom održavaju obnoviteljica Nada Mance i udruga 'Svetomarska čipkarica'.
autor:
Fras, Zoran (kamera, redatelj) ; Janković, Danijel (montaža, redatelj, scenarij)
mjesto:
godina:
2018. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju
Muzej Međimurja Čakovec
Strix d.o.o.
j
Fras, Zoran (kamera , redatelj )
Janković, Danijel (scenarij, montaža, redatelj )
Čakovec
2018.
video
Videoteka
vdt-407
2018
baština
nematerijalna kulturna baština
tradicijska glazba
etnologija
cimbal
Podravina
Međimurje
Hrvatsko zagorje
Kovač, Janja
'Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju' treći je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec. Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutačno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja. Cimbal je bio dio međimurske tradicijske glazbe od ranog 19. stoljeća sve do sredine 20. stoljeća kada ga potiskuje popularnija tamburica. Otad bilježimo pad broja cimbalista, a cimbal kao instrument ostaje po strani. Od ranih 2000-ih pojavljuje se mlađa generacija svirača te se cimbal vraća na scenu međimurske tradicijske i popularne glazbe. U filmu su zabilježena četiri aktivna cimbalista Dražen Balog, Nikola Barićević, Vilim Čituš i Neven Kolarić te najmlađa cimbalistica Mia Perenc. O povijesti cimbala kao instrumenta i njegovoj ulozi u međimurskoj tradicijskoj glazbi govore profesor Branimir Magdalenić i kustosica Janja Kovač. (Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju
LM Komunikacije d.o.o.
Muzej Međimurja Čakovec
mp4
Hamer, Benjamin (redatelj , kamera )
Kovač, Janja (scenarij)
Kozar, Danijel (kamera )
Fras, Zoran (kamera )
Čakovec
2017.
video
Videoteka
vdt-405
2017
etnologija
nematerijalna baština
baština
zlatarenje
Međimurje
Horvat, Matej
Muzej Međimurja Čakovec
'Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju' prvi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec. Zlatarenje, odnosno ispiranje zlatnih listića iz sprudova rijeka Drave i Mure, u Međimurje su donijeli Rimljani početkom naše ere. Sve do ranoga novog vijeka podatci o zlatarenju na području Međimurja su posredni, a otad nadalje možemo pratiti pisane i materijalne dokaze o ovoj vještini. Do zamiranja zlatarenja došlo je u drugoj polovici 20. stoljeća kada je ono postalo potpuno neisplativo zbog umjetne regulacije rijeka. Danas ovu vještinu čuva udruga 'Vidovski zlatari' sa sjedištem u Donjem Vidovcu, središtu zlatarenja. Velika je vrijednost ovog filma sudjelovanje Mateja Horvata, 93-godišnjeg zlatara koji je tada bio jedini koji je o zlatarenju mogao govoriti iz prve ruke. (Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)