polje za pretragu:

Forenzična facijalna rekonstrukcija osobe s lokaliteta Rižinice (Solin, Hrvatska)
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Popovič, Dalibor (redatelj , scenarij, kamera , montaža, snimatelj zvuka)
Marić, Josipa (scenarij, stručna savjetnica)
2020.
video
Videoteka
vdt-443
2020
facijalna rekonstrukcija
lokalitet
MUVI 08/2020
arheologija
Solin
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Kratki film o facijalnoj rekonstrukciji ukratko objašnjava što je forenzična facijalna rekonstrukcija i njime je predstavljen proces izrade trodimenzionalne rekonstrukcije napravljen manchesterskom metodom. Prikazana je facijalna rekonstrukcija ženske osobe čiji su koštani ostatci pronađeni u srednjovjekovnom grobu na arheološkom lokalitetu Rižinice u Solinu. Osoba koju smo nazvali Jurka bila je pripadnica višeg staleža te je antropološkom analizom utvrđeno da je bila u srednjim dvadesetima i da je najmanje jedanput rodila. Cilj snimanja ovog filma bilo je predstavljanje istraživanja jednog lokaliteta na zanimljiv i zabavan način. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Alajbeg, Zoran (scenarij)
Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera )
Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij)
Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica)
Alajbeg, Ante (autor glazbe)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-444
2020
arheologija
izložba
Šolta
Brač
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka. „Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)