polje za pretragu:

Ehoto na makedonskite Sefardi
9989-917-15-9
Katalog izložbe
Knjižnica MDC-a
Jovanovska, Marica (Jovanovska, Marica)
Muzej na Makedonija
Skopje
knjiga
Knjižnica
2011
Kulturna povijest
Židovi
Makedonija
Ćir.- Bibliografija.- Summary

polje za pretragu:

Macedonian chronicle : the story of Sephardic Jews in the Balkans
978-608-65129-3-4
Katalog izložbe
engleski
Knjižnica MDC-a
Mais, Yitzchak(urednik)
Holocaust Fund of the Jews from Macedonia
Skopje
knjiga
Knjižnica
2011
Kulturna povijest
Židovi
Makedonija
Knjigu Makedonska kronika: priča o sefardskim Židovima na Balkanu (Macedonian chronicle: the story of Sephardic Jews in the Balkans) objavila je Zaklada holokausta makedonskih Židova (Fondot na holokaustot na Evreite od Makedonija), uz istoimenu izložbu održanu u ožujku 2011. god. Uvodni dijelovi publikacije donose povijest sefardskih Židova na Balkanu od njihova doseljenja iz Španjolske 1492. do velikog pogroma 1943. god., kada su bugarska vojska i policija prognali Židove iz Skoplja, Bitole i Štipa u logor i potom ih deportirali u Treblinku, u Bugarskoj, koja je kao saveznica nacista potpisala dokument o iskorjenjivanju Židova s područja pod njezinom vlašću. Tada je pogubljeno oko 98 posto židovskog stanovništva u Makedoniji. U knjizi je opisan život Židova u Španjolskoj, putovi njihova progonstva i iseljavanja, njihov život za vrijeme Otomanskog Carstva, židovske zajednice na Balkanu i na području bivše Jugoslavije (Split, Beograd, Sarajevo, Bitola). Predstavljen je njihov način života, obiteljski i društveni život, običaji, tradicija, jezik, kultura i obrazovanje, vjerski i politički život. Posebno poglavlje govori o holokaustu Židova u Makedoniji te o životu suvremenih Židova. Tekst je ilustriran brojnim dokumentarnim fotografijama i preslikama arhivskoga gradiva. U ožujku 2011. u bivšoj je židovskoj četvrti u Skoplju otvoren Memorijalni centar holokausta makedonskih Židova kao četvrto takvo memorijalno središte u svijetu posvećeno žrtvama holokausta, uz ona u Jeruzalemu, Berlinu i Washingtonu. Jedna od njihovih misija i zadaća jest i organiziranje izložaba i popratnih publikacija poput priče o sefardskim Židovima na Balkanu. Više o Fondaciji i Memorijalnom centru holokausta makedonskih Židova na mrežnim stranicama http://www.holocaustfund.org/ (datum pristupa: 20. veljače 2012.).

polje za pretragu:

Socijalizam i modernost : umjetnost, kultura, politika 1950. - 1974.
978-953-7615-37-6|978-953-7875-00-8
Monografija
Knjižnica MDC-a
Jakovina, Tvrtko(autor)
Kolešnik, Ljiljana(urednik)
Institut za povijest umjetnosti
Muzej suvremene umjetnosti
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2011
Kulturna povijest
Politička povijest
Povijest umjetnosti
Opsežna monografija „Socijalizam i modernost: umjetnost, kultura, politika 1950. - 1974.“ objavljena je u izdanju Instituta za povijest umjetnosti i Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) uz istoimenu izložbu održanu u MSU u Zagrebu od 2. prosinca 2011. do 5. veljače 2012. Monografijom je objedinjen višegodišnji rad autorskog tima izložbe (Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić, Dean Duda) i donosi njihove osobne poglede na poslijeratnu kulturu modernizma. „Autorski tim izložbe i knjige u svojim istraživanjima promatra modernističko razdoblje u širem kontekstu jugoslavenske poslijeratne umjetničke i kulturne scene, te dokazuje čvrstu isprepletenost svih zbivanja i nudi platformu za daljnji razgovor o problemima historizacije, periodizacije i kontekstualizacije modernističke baštine“ (više o knjizi na mrežnim stranicama MSU http://www.msu.hr/#/hr/19568/). Povjesničar Tvrtko Jakovina autor je teksta „Povijesni uspjeh shizofrene države: modernizacija u Jugoslaviji 1945.-1974.“, u kojemu pregledno i pitko sažima ključna zbivanja, političke odluke i susrete, dinamiku hladnoratovskih događanja i posljedice u kulturi i umjetnosti. Sandra Križić Roban u tekstu „Obilježja modernosti na području arhitekture, urbanizma i unutrašnjeg uređenja nakon Drugog svjetskog rata“ razmatra kako su se duh epohe i ideje napretka odrazile na oblikovanje prostora i stanovanje. Ljiljana Kolešnik u svom tekstu „Konfliktne vizije moderniteta i poslijeratna umjetnost“ analizira najdinamičniju i najkompleksniju epizodu novije povijesti iz koje je - zahvaljujući općem poletu poslijeratne modernizacije i bezgraničnom povjerenju u znanost i tehnologiju - izraslo moderno urbano (post)industrijsko društvo druge polovice 20. stoljeća. Dejan Kršić u tekstu „Grafički dizajn i vizualne komunikacije, 1950. - 1975.“ otvara mnoga polemička pitanja o nesustavnosti povijesti dizajna u nas i zadire u bolna mjesta površnosti, nedosljednosti, nepostojanja kontinuiteta. Autor ističe kako pojam socrealizma u jugoslavenskim okvirima ima određene posebnosti te kako je više bio pitanje institucionalne organizacije, pa i personalne borbe za moć na kulturnoj sceni, nego pitanje forme. Dean Duda se u testu „Socijalistička popularna kultura kao (ambivalentna) modernost“ polemički osvrće na teoriju i problem periodizacije popularne kulture. Knjiga donosi i usporednu crtu vremena s popisom najvažnijih događaja u političkome i, s druge strane, u kulturnome i umjetničkom životu, bibliografiju, kazala te fotodokumentaciju izložbe.
Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilješke iza teksta.- Bibliografija.- Kazala.