polje za pretragu:

(Bez) veze : 19. muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja : 18.4. - 18.5. 2014.
Muzejsko-edukativna publikacija
Knjižnica MDC-a
Edukativna muzejska akcija (Edukativna muzejska akcija)
Hodak, Anita(urednik)
Hrvatsko muzejsko društvo
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2014
Međunarodni dan muzeja
Edukativna akcija
2014.

polje za pretragu:

Arheološka zbirka Osor, Cres
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Osor
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-633
2014
arheologija
2014.
otok Cres
Osor
Arheološka zbirka Osor
Zorić, Vesna
Album fotografija nastao je pri terenskom obilasku Arheološke zbirke Osor. Zgrada nekadašnje Gradske vijećnice i loggie građene od 1410. do 1450. godine u kojoj se smjestila Arheološka zbirka Osor od vremena svog otvaranja za javnost 1889. godine, renesansno je zdanje izgrađeno istovremeno s ostalim javnim zgradama na glavnom gradskom trgu - biskupskom palačom i katedralom. U prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, dok su na prvom katu vijećnice izloženi predmeti iz vremena ranog Rimskog carstva.

polje za pretragu:

Donacija obitelji Kempf - svi smo sada jedna obitelj : u povodu 150. obljetnice rođenja Julija Kempfa, 80. obljetnice smrti i 90. obljetnice Gradskog muzeja Požega
Stručni članak
Šperanda, Mirjana (Šperanda, Mirjana)
članak
Knjižnica
2014
Donacija
2014.
Gradski muzej Požega (Požega)
Kempf (obitelj)
Kempf, Julije
Bibliografija.- Summary.

polje za pretragu:

Ekomuzej Kuća o batani, Rovinj
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Rovinj
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-642
2014
batana
ekomuzej
pomorstvo
2014.
Rovinj
Projekt Ekomuzej „Kuća o batani“ predstavlja jedinstveni pristup očuvanju ukupne materijalne i nematerijalne baštine Rovinja na temelju inicijative lokalnih stanovnika i projekata razvoja koje su tijekom niza godina razvijali vrsni stručnjaci počevši s konzervatoricom Draganom Lucijom Ratković, koja je stručno osmislila okosnicu projekta. Osnovan 2004. g., Muzej je posvećen istoimenoj ribarskoj brodici i gradu Rovinju, koji je u njoj prepoznao svoj simbol. Batana je tamošnje najrasprostranjenije tradicionalno plovilo - ona zrcali kontinuitet lokalne materijalne i nematerijalne pomorske i ribarske baštine te načina života stanovnika uz more. Stalni postav ekomuzeja smješten je u tri galerije, a izložba je multimedijska. Izloške, sve redom donacije lokalnog stanovništva, upotpunjuju tekstovi i raznorodni vizualni sadržaji: crteži, arhivske i suvremene fotografije, filmovi, slide projekcije i interaktivni izlošci. Jedna od atrakcija stalnog postava jest komprimirana slide projekcija koja prikazuje dvomjesečni proces gradnje batane. Posjetitelji mogu pratiti razgovor protagonista izložbe na autohtonome rovinjskom dijalektu te zvuke tipičnih rovinjskih ribarskih pjesama - bitinada. Izložba s posjetiteljima komunicira na tri jezika: rovinjskome (materinskom govoru batane), hrvatskome i talijanskome. U realizaciju postava bili su uključeni domaći ljudi kao bitni živi prenositelji umijeća izrade batane i nematerijalne baštine vezane za nju. Zahvaljujući takvoj inicijativi i koncepciji ekomuzeja, postupak gradnje batane upisan je u registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Muzej je 2007. g. bio nominiran za Nagradu za europski muzej godine - EMYA.

polje za pretragu:

Etnografska kuća Rebičina kiša, Klana
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Klana
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-667
2014
etnokuća
etnografija
2014.
Klana
Katedra Čakavskog sabora - Društvo za povjesnicu Klane
Etnografska kuća Rebičina kiša
Starčić Šopeć, Anton
Zorić, Vesna
Sredinom 1990 tih Društvo za povjesnicu Klana (Katedre Čakavskog sabora) kupila je staru kamenu kuću u mjestu kako bi se u njoj prikazala etnografska građa s područja Klane, općine u Primorsko-goranskoj županiji. Etnografska kuća Rebičina kiša otvorena je 2006. godine s ciljem očuvanja narodne baštine klanskog kraja. Nadomak Rebičine kiše počela je 1843. g. raditi prva hrvatska pučka škola, a u blizini se nalazi i rodna kuća dr. Matka Laginje (1852. - 1930.), preporoditelja, odvjetnika i političara. Rebičina kiša značajna je zbog svog autentičnog izgleda i dugogodišnjeg kontinuiteta stanovanja u njoj. Naziv je dobila prema obiteljskom nadimku obitelji Šnajdar - Rebičini, vlasnicima kuće u razdoblju od 1881. do 1994. g. Objekt je izgrađen na tradicionalan način - u prizemlju je bila konoba, a na katu prostor za obitelj. Kamene stube i „skod“ leže na dvjema voltama, od kojih je jedna ulaz u prizemlje. Kuća je služila i kao gospodarska zgrada (u prizemlju je bila staja za stoku, a na katu prostor za sjeno). Danas se na katu nalazi ognjište i predmeti koji pripadaju kućanstvu, a u prizemlju je izložena građa koja se nekada upotrebljavala u poljodjelstvu, drvodjelstvu i šumarstvu.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Beli
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Beli
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-634
2014
muzejski predmet
etnografija
2014.
otok Cres
Beli
Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine Tramuntana
Martinčić, Daria
U Belom na otoku Cresu djeluje Tramuntana - Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne kulturne baštine sjevernog dijela otoka Cresa. Osnovali su ga 1990. godine monsinjor Josip Bandera, Nikola Velčić i Đanino Sučić Mornarić. Udruga broji oko 130 članova a bavi se istraživanjem i čuvanjem kulturne baštine Tramuntane. Građu je započeo sakupljati monsinjor Josip Badurina, rođen u Belom i zaređen 1940. godine također u Belom, gdje cijeli život služi. Društvo u posjedu ima oko 600 predmeta, a voditeljica zbirke je Daria Martinčić. Predmeti su čuvaju na tri dislocirane lokacije. Etnografska i kulturno-povijesna zbirka nalaze se u staroj osnovnoj školi. U dvorištu iza škole nalazi se plug , tračnice i vagon kojim se iz obližnjih rudnika vadio boksit. U sklopu udruge čuvaju se i tri ambijentalne cjeline: toš, lapidarij i guvno. U tošu se pored drobilice nalazi i tijesak za pravljenje maslinovog ulja uz sav pribor i ložište za grijanje sezone. Sagrađen je krajem 18. stoljeća (1789.?), a prva zapisana podjela vlasništva dogodila se 1811. godine. Djelomične obnove toša napravljene su 1885. i 1926. godine. Premda je pred Drugi svjetski rat toš još bio u funkciji, u to vrijeme je nabavljen i novi suvremeniji metalni. Neko vrijeme funkcionirala su oba toša, no ubrzo je kameni toš zbog kompliciranijeg načina dobivanja maslinovog ulja izašao iz uporabe.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Kaštelir
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Kaštelir
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-638
2014
etnografija
2014.
Kaštelir
Etnografska zbirka Kaštelir
Rossoni, Vittorio
Zbirka je smještena u centru Kaštelira u starom mlinu (koji je započeo raditi početkom 20. st. i radio do 1980-tih). U mlinu je sada smješten Turistički ured Kaštelira, a u samom prostoru mlina raspoređena je etnografska građa. Etnografska zbirka poklon je gospodina Vittoria Rossonia 2005. godine. Građa je raznovrsna: uporabni predmeti kućanstva, lonci, tanjuri pribor za jelo, vage, držači za mirodije, pegle, alati (vezani za poljoprivredu, obućarski alat (drveni modeli stopala), alat vezan za kovačnicu), ručni stroj za odvajanje kukuruza od komušine, ručni mlin za mljevenje kukuruza, šivaća mašina, nošnje.

polje za pretragu:

Etnografska zbirka Veprinac
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Veprinac
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-652
2014
etnografija
2014.
Opatija
Veprinac
Učka
Etnografska zbirka Veprinac
Etnografska zbirka smještena je u općinskoj kući u Veprincu, gradini (srednjovjekovnom gradiću) u zaleđu Opatije, smještenom na obroncima Učke, gdje je postavljena izložba koja ilustrira nekadašnji svakodnevni život i običaje mještana. Predstavljeni su predmeti vezani uz ognjište, poput mlina za kukuruz - žrna, mlinca za kavu, ognjišća, zatim preslica, alati upotrebljavani u šumarstvu, kantice mljekarica u kojima se nosilo mlijeko u Opatiju, pleteni košići za prenošenje sijena i poljoprivrednih proizvoda, kućni inventar (kolijevka, šivaći stroj, kolovrat, obiteljske fotografije itd.), aparati i sl. Izložena je i preslika najvažnijega povijesnog izvora za Veprinac, spomenika hrvatskog prava i jezika te neiscrpnog izvora vrijednih i zanimljivih podataka o mjestu - Veprinačkog zakona iz 1507. godine, sačuvanoga u prijepisu glagoljicom iz 16. stoljeća (izvornik se čuva u Arhivu HAZU).

polje za pretragu:

Etnološka zbirka Palčava šiša, Plešce
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Plešce
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-644
2014
etnografija
kulturno-povijesna građa
19. stoljeće
2014.
Gorski kotar
Plešce
Pavić, Vladimira
Etnološka zbirka Palčava šiša
obitelj Čop
Smole, Marko
Validžija, Iva
Kuća obitelji Čop, poznata kao "Palčava šiša" nalazi se u središtu sela Plešce (naselje u sastavu Grada Čabra, u dolini rijeke Čabranke, Gorski kotar) nasuprot župne crkve Svetog Trojstva. Kuća je zgrađena je 1856. g. za predsjednika, trgovca i gostioničara Ivana Čopa i njegovu suprugu Lenku rođ. Kvaternik. Palčava šiša velika je stara kamena zgrada s kamenim portalima i prozorskim okvirima, dubokim podrumima te križno nadsvođenim prizemljem. Uz tradicionalnu trodijelnu podjelu – dva kata nad podrumskim prostorom, koja je karakteristična za starije kuće Gorskog kotara, na katu je dodana „gospodska etaža“. Služila je kao obiteljska kuća, gostionica, trgovina i sjedište društvenog života ovog područja. Od samih početaka u kući je postojao salon, građanska dnevna i reprezentativna soba za gospodu, kakve do tada nije bilo ni u jednoj kući u okolici, te odvojena gospodarova pisarna – “kanclija”. U potkrovlju je bila jedna od spavaćih soba za ukućane te dvije manje sobice – “štiblce”. Kuća je imala prve i jedine zidane zahode u selu, koji su na oba kata sačuvani u izvornom obliku. Na posjedu je očuvana stara trgovina s izvornom opremom, nadsvođeni prostori prizemlja s gostionicom, stara kancelarija na katu, salon s bogatom opremom i dekoracijama iz 80-tih godina 19. stoljeća te spavaće sobe. Sačuvano je originalno kućno i sobno pokućstvo, gospodarski alat, peći, bogata knjižnica i velika zbirka dokumenata. Zbirka sadrži etnografski dio, tavan i nadsvođene podrume nekadašnje veletrgovine vinom. Kući pripada i gospodarska zgrada, unikatni primjerak kamene građe u dolini. Palčava šiša se ponosi svojom etnološkom zbirkom koja je za javnost otvorena 2006. godini povodom sto pedesete godišnjice tog spomenika prožimanja hrvatske, slovenske i njemačke kulture. U suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine Muzejski dokumentacijski centar je pokrenuo postupak zaštite kulturnog dobra koji je realiziran u 2015. godini.

polje za pretragu:

Galerija Gallerion - Pomorska zbirka Gobbo, Novigrad (Cittanova)
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Novigrad (Istra)
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-637
2014
pomorstvo
2014.
Novigrad (Istra)
Galerija Gallerion - Pomorska zbirka Gobbo
Pomorska zbirka prikazuje povijest austrougarske i kasnijih mornarica na Jadranu. Osnivač i voditelj zbirke Sergio Gobbo od 1980. godine prikuplja pomorsku građu i makete vezane za mornaricu na Jadranu. U stalnom postavu zbirke predstavljeno je oko 50 većih (do 3 m) i više od 300 malih maketa brodova te brojni drugi predmeti vezani za pomorstvo - nacrti brodova, pomorsko naoružanje (topovi, torpeda, bombe, puške), navigacijski instrumenti, fotografije, knjige, pomorske odore, alati i uporabni predmeti u pomorstvu. U posebnom prostoru maketama su prikazane neke od najvažnijih pomorskih bitaka koje su se odvile na području Jadrana. Zbirka je službeno otvorena 2004. godine u Novigradu.

polje za pretragu:

Galerija Milan Konjović, Sombor
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Sombor
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-661
2014
slikarstvo
2014.
Srbija
Sombor
Vojvodina
Zgaga, Višnja
Radovanlija Mileusnić, Snježana
Galerija "Milan Konjović", Sombor
Guberina, Ivan Branimir
Galerija „Milan Konjović” u Somboru otvorena je 10. rujna 1966. godine donacijom zbirke od 500 odabranih radova, koje je slikar svom rodnom gradu Somboru poklonio uz geslo: „Slike ove, miljenice moje, s ljubavlju darujem rodnome gradu, one jedino njemu i pripadaju.“ Zgrada u koju je smještena donacija je sagrađena na temeljima zdanja u kojem je Ferdinand Plank 1766. godine otvorio prvu ljekarnu u gradu, u stilu bidermajera, a kasnije je za potrebe farmacije, 1838. godine renovirao Emil Gale. Još od ranije, pa sve do početka Drugog svjetskog rata, kada je zgrada porušena i ovo zdanje dobilo današnji izgled. Galerija „Milan Konjović” proglašena je kulturnim dobrom od velikog značaja za grad Sombor. Zbirka Galerije broji 1084 odabrana rada Milana Konjovića i pruža presjek kroz čitavo stvaralačko razdoblje slikara. (Tekst priredila Iva Validžija)

polje za pretragu:

Gradski muzej Subotica
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Subotica
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-659
2014
muzejski interijer
muzejska zgrada
muzejski predmet
stalni postav
2014.
Srbija
Vojvodina
Subotica
Gradski muzej Subotica
Gradski muzej u Subotici osnovan je 1948. godine, a začetke sakupljanja građe možemo pratiti još od 19. stoljeća. Muzej je smješten u jednoj od najljepših secesijskih zgrada Subotice, originalno izgrađene za potrebe priznatog subotičkog liječnika Mikše Dömötöra. Muzej u svom vlasništvu ima najznačajnije zbirke Sjeverne Bačke (prirodoslovna, arheološka, etnološka, povijesna, umjetnička). Arheološka zbirka se sastoji iz predmeta nađenih na najznačajnijim arheološkim lokalitetima i predstavlja materijalno naslijeđe ljudi koji su živjeli na ovom području od neolita do srednjeg vijeka. U prirodoslovnoj zbirci se prikuplja geološka i paleontološka, mineraloška i petrografska, zoološka i botanička građa. Zbirka likovne umjetnosti čuva vrijednu kolekciju radova umjetnika vezanih za Suboticu. Značajna je galerija vojvođanskih Mađarskih umjetnika (1830.-1930.), kao i južnoslavenskih umjetnika (Nikole Aleksića, Stjepana Bakovića, Milana Konjovića, Novaka Radonića, Save Šumanovića). Tekst priredila: Iva Validžija