polje za pretragu:

Ravioli/Rafioli
Etnografski muzej Istre
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta
Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)
H264
Produkcijski tim projekta Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB) (redatelj , scenarij)
Kralj, Matija (kamera , montaža)
Zagreb
Pazin
Pazin
2017.
video
Videoteka
vdt-408
2017
nematerijalna kulturna baština
tradicijska jela
Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)
etnologija
baština
Istra
Etnografski muzej Istre
Film 'Ravioli/Rafioli' nastao je u okviru projekta 'Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)' koji je organizirao Etnografski muzej Istre u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Snimljen je u Pićnu u Istri. Film usporedno (dva istodobna kadra) prikazuje suvremenu pripremu tradicijskoga istarskog jela u profesionalnoj restoranskoj kuhinji (raviola) i u privatnom domu (rafiola). Raviole/rafiole, istarsku tradicijsku tjesteninu punjenu svježim sirom, pripremaju lokalni stanovnici, a kamerom bilježe studenti i stručni suradnici. Filmom se dokumentira način izrade tradicijskog jela, ali se film ne zaustavlja na dokumentaciji, već problematizira i tumači generacijske i rodne uloge te posebnosti izrade i prezentacije tradicijskog jela. Apostrofira se tko, kako i za koga izrađuje raviole/rafiole. Također se predstavlja i problematizira nazočnost istraživača i videokamere u snimateljskome i istraživačkom procesu. (dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, sadržaj filma i tehnički podatci)

polje za pretragu:

Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije
LM Komunikacije d.o.o.
Muzej Međimurja Čakovec
mp4
Hamer, Benjamin (redatelj , kamera , montaža)
Kovač, Janja (scenarij)
Fras, Zoran (kamera )
Čakovec
2017.
video
Videoteka
vdt-406
2017
nematerijalna kulturna baština
čipkarstvo
baština
Međimurje
Muzej Međimurja Čakovec
'Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije' drugi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec. Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja. Godine 1995. učiteljica u Svetoj Mariji Nada Mance otkrila je da se u ovom mjestu izrađivala čipka na batiće. Krenuvši u istraživanje, otkrila je da to bila uobičajena praksa za mlade djevojke i žene koje su zaradom od prodaje čipke popunjavale kućni budžet. Nakon usporedbe s lepoglavskom čipkom otkrivene su značajne razlike: svetomarska se čipka izrađuje bez predloška, tzv. prostoručnom tehnikom, ima četiri karakteristična uzorka velike starine te se koristi isključivo u ženskom oglavlju - poculici s pet cakni. Danas ovu vještinu živom održavaju obnoviteljica Nada Mance i udruga 'Svetomarska čipkarica'.

polje za pretragu:

Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju
LM Komunikacije d.o.o.
Muzej Međimurja Čakovec
mp4
Hamer, Benjamin (redatelj , kamera )
Kovač, Janja (scenarij)
Kozar, Danijel (kamera )
Fras, Zoran (kamera )
Čakovec
2017.
video
Videoteka
vdt-405
2017
etnologija
nematerijalna baština
baština
zlatarenje
Međimurje
Horvat, Matej
Muzej Međimurja Čakovec
'Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju' prvi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec. Zlatarenje, odnosno ispiranje zlatnih listića iz sprudova rijeka Drave i Mure, u Međimurje su donijeli Rimljani početkom naše ere. Sve do ranoga novog vijeka podatci o zlatarenju na području Međimurja su posredni, a otad nadalje možemo pratiti pisane i materijalne dokaze o ovoj vještini. Do zamiranja zlatarenja došlo je u drugoj polovici 20. stoljeća kada je ono postalo potpuno neisplativo zbog umjetne regulacije rijeka. Danas ovu vještinu čuva udruga 'Vidovski zlatari' sa sjedištem u Donjem Vidovcu, središtu zlatarenja. Velika je vrijednost ovog filma sudjelovanje Mateja Horvata, 93-godišnjeg zlatara koji je tada bio jedini koji je o zlatarenju mogao govoriti iz prve ruke. (Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)