hr | en
Mjesto: Francuska Tema: eksterijer
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Godina

Mjesto

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Tema, vremenska

13 - 24 od 37
Viewing results 13 - 24 of 37
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
godina:
1997. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée de Grenoble, Grenoble
Šola, Tomislav (fotograf)
Francuska
Grenoble
1997.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2579
1997
virtualna izložba Riznice baštine
umjetnički muzej
eksterijer
Francuska
Grenoble
Muzej Grenoblea
Muzej je osnovan 1798. godine. Sadrži djela europskog slikarstva i kiparstva od 13. do 19. stoljeća, likovna djela moderne i suvremene umjetnosti te predmete iz razdoblja antike s područja Grčke i Rima, kao i staroga Egipta. Zgrada u kojoj se nalazi od 1987. godine projektirali su arhitekti Olivier Félix-Faure, Antoine Félix-Faure, Philippe Macary i Grupa 6.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
godina:
1997. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée de la Révolution française, Vizille
Šola, Tomislav (fotograf)
Francuska
Vizille
1997.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2577
1997
povijesni muzej
eksterijer
Francuska revolucija
Francuska
Vizille
Muzej Francuske revolucije
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1997. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée des Archives Nationales, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1997.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2578
1997
eksterijer
arhiv
virtualna izložba Riznice baštine
Francuska
Pariz
Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu
Muzej Nacionalnog arhiva u Parizu otvorio se 1867. godine. Za smještaj tadašnjih nekoliko tisuća dokumenta iskoristio se dio prostora nekadašnjeg hotela nazvanog Hôtel de Soubise. Zgrada je izgrađena još u 14. stoljeću kao plemićka palača, ali je tijekom narednih stoljeća opsežno obnavljana i dograđivana te pretvorena u hotel. U 18. stoljeću zgrada je bila u posjedu obitelji Rohan-Soubise po kojima je tadašnji hotel dobio ime, a tada je izgrađen i Hôtel de Rohan. Godine 1808. država je kupila obje zgrade, te je određeno da će u Soubiseu biti Archives de l'Empire (Carski arhiv), a u Rohanu Imprimerie Nationale (Nacionalna tiskara). Tijekom 19. stoljeća zgrada nekadašnjeg hotela Soubise obnavljana je i proširena u dvije faze – prva je trajala od 1838. do 1848. godine, a druga od 1859. do 1880. godine. Godine 1927. i zgrada hotela Rohan pridružena je Nacionalnom arhivu. U Muzeju se nalaze zbirke francuskih dokumenata, ali i stranih vezanih uz Francusku, sigilografske zbirke i različiti predmeti koji svjedoče o francuskoj povijesti. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1997. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1997.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1847
1997
muzejska knjižnica
eksterijer
prirodoslovni muzej
Pariz
Francuska
Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu
Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se is am Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1989. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Obnova zgrade na adresi 5 Quai Malaquais, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1989.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2521
1989
virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja
zgrada
građevina
eksterijer
Pariz
Francuska
U zgradi se danas nalazi Galerie Anne-Sophie Duval, jedna od prvih pariških galerija koja se orijentirala na umjetnine i dizajn art décoa. Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je nekada bila hotel, a kasnije je tu bila i knjižara. Navodno je kip Voltairea kojega je izradio Joseph-Michel Caillé, a koji je stajao na trgu ispred zgrade do početka 1940-ih, spasio knjižaru od poplave 1910. godine usmjerivši vodu u susjednu Rue de Seine. Na ovom prikazu vidljiva je zgrada tijekom obnove. Na skelama se nalazi reprodukcija slike “Plantation d’un arbre de la Liberté” (“Sadnja stabla slobode”). Naslikao ju je Jean-Baptiste Lesueur 1800. godine u tehnici gvaša. Ova slika se od 1988. godine nalazi u Musée Carnavalet (Muzej Carnavalet). U njemu se čuva više gvaševa iz ove serije posvećene Francuskoj revoluciji. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/18-pariz-obnova-zgrade-na-adresi-5-quai-malaquais?authuser=0)
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1989. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Obnova zgrade na adresi 5 Quai Malaquais, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1989.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT4893
1989
virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja
zgrada
građevina
eksterijer
Francuska
Pariz
U zgradi se danas nalazi Galerie Anne-Sophie Duval, jedna od prvih pariških galerija koja se orijentirala na umjetnine i dizajn art décoa. Zgrada je izgrađena u 17. stoljeću te je nekada bila hotel, a kasnije je tu bila i knjižara. Navodno je kip Voltairea kojega je izradio Joseph-Michel Caillé, a koji je stajao na trgu ispred zgrade do početka 1940-ih, spasio knjižaru od poplave 1910. godine usmjerivši vodu u susjednu Rue de Seine. Na ovom prikazu vidljiva je zgrada tijekom obnove. Na skelama se nalazi reprodukcija slike “Plantation d’un arbre de la Liberté” (“Sadnja stabla slobode”). Naslikao ju je Jean-Baptiste Lesueur 1800. godine u tehnici gvaša. Ova slika se od 1988. godine nalazi u Musée Carnavalet (Muzej Carnavalet). U njemu se čuva više gvaševa iz ove serije posvećene Francuskoj revoluciji. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/18-pariz-obnova-zgrade-na-adresi-5-quai-malaquais?authuser=0)
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1980. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Place des Vosges, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1980.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2529
1980
eksterijer
virtualna izložba Duh mjesta
park
trg
Place Royale
Place des Vosges
Marais (četvrt)
Francuska
Pariz
Place des Vosges najstariji je planirani očuvani trg u Parizu, izgrađen početkom 17. stoljeća. Središnji park okružuju palače s arkadama u prizemlju. Tu su nekada živjele poznate osobe francuske povijesti, poput Victora Hugoa, čija je kuća na broju 6 pretvorena u muzej. Ova snimka je nastala pokraj današnje Galerie du Marais na broju 21, jedne od nekoliko istoimenih galerija, otvorene na ovoj lokaciji 2009. godine. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/26-pariz-arkade-place-des-vosges?authuser=0)

polje za pretragu:

Pogled na Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
20.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1800
1990
1999
virtualna izložba Riznice baštine
eksterijer
Francuska
Pariz
Beaubourg
Centar Georges Pompidou
Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).

polje za pretragu:

Pogled na Jardin des plantes i Galerie de Minéralogie et de Géologie, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1980.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1490
1980
botanički vrt
eksterijer
Francuska
Pariz
Galerija mineralogije i geologije u Parizu
Pariški botanički vrt
Lijevo je djelomično vidljiva skulptura "L'Amour Captif" Felixa Sanzela.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1989. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Pogled na Pavillon de Flore, Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1989.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1676
1989
virtualna izložba Duh mjesta
eksterijer
Pariz
Francuska
Muzej Louvre
Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.

polje za pretragu:

Pogled na prozor Velike galerije evolucije (Grande Galerie de l’Évolution), Muséum national d'Histoire naturelle, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1997.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2591
1997
prirodoslovni muzej
eksterijer
Francuska
Pariz
Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu
Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu osnovan je 1793. godine. Njegovi temelji sežu još ranije, točnije u 1636. godinu kada je kralj Luj XIII. osnovao Kraljevski vrt ljekovitog bilja (Jardin royal des plantes medicinal). Porastom znanstvenih istraživanja tijekom 19. i 20. stoljeća, širio se i sam Muzej, kako njegove zbirke, tako i izdvojene lokacije kojima je upravljao. U sklopu Muzeja 1889. godine otvorila se Galerija zoologije (Galerie de Zoologie), koja je obnovljena i 1994. godine otvorena kao Velika galerija evolucije (Grande Galerie de l'Évolution). U njoj je prikazana evolucija različitih životinjskih vrsta, kao i raznolikost životinjskog i biljnog svijeta.

polje za pretragu:

Pogled na zgradu na križanju ulica Rue Saint-Martin i Rue du Grenier-Saint-Lazare, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
20.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2519
1980
1989
virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja
zgrada
građevina
eksterijer
Francuska
Pariz
Na zgradi koja je vidljiva ravno nalazi se natpis “Quartier de l'Horloge” (Satna četvrt), naziv četvrti izgrađene tijekom druge polovice 1970-ih i početkom 1980-ih godina. Projekt četvrti napravio je arhitekt i urbanist Jean-Claude Bernard. Ime četvrti dolazi od sata pod nazivom “Le Défenseur du Temps”, djela Jacquesa Monestiersa koje je postavljeno u ulici, odnosno prolazu Le passage de l'Horloge-à-Automates. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/20-pariz-pogled-na-zgradu-na-kri%C5%BEanju-ulica?authuser=0)
13 - 24 od 37