Château de Fontainebleau, Fontainebleau, Seine-et-Marne Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Fontainebleu 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1458 1991 virtualna izložba Riznice baštine dvorac Seine-et-Marne Francuska Fontainebleau Dvorac Fontainebleau Početci dvorca Fontainebleau, koji je tijekom svoje povijesti bio boravište francuskih vladara, sežu vjerojatno u 12. stoljeće. Obnavljan je više puta, većinom dolaskom novih vladara. U 16. stoljeću prošao je veliku obnovu pod kraljem Franjom I., a obnovljen je i nešto kasnije za vrijeme vladavine Henrika IV. Ovdje su boravili i Luj XVI. i Marija Antoaneta, a njihovu je obnovu dvorca prekinula Francuska revolucija 1789. godine. Napoleon, koji je zatekao dvorac u lošem stanju i također se odlučio za obnovu, ovdje je 1814. potpisao abdikaciju.
Prostori dvorca su tijekom Prvog svjetskog rata služili kao vojna bolnica, a u njemu su svojevremeno boravili i obrazovali se likovni i glazbeni umjetnici, između ostalog Pablo Picasso i Astor Piazzolla. Godine 1981. dvorac je upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.
Muzej je službeno otvoren 1927. godine. Danas se u njemu nalazi oko 30 000 umjetničkih djela nastalih od 16. do 19. stoljeća.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Château-Musée de Nemours, Nemours, Seine-et-Marne Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Nemours 1991. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1462 1991 dvorac muzej virtualna izložba Duh mjesta Nemours Seine-et-Marne Francuska Dvorac-muzej u Nemoursu
Documentation Photographique Générale Roger-Viollet, 6 rue de Seine, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1483 1989 galerija virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Pariz Francuska Fotografska agencija Roger Viollet Fotografsku agenciju Roger-Viollet osnovala je 1938. godine Hélène Roger-Viollet. Sadrži oko šest milijuna fotografija koje datiraju od druge polovice 19. stoljeća do danas. Među njima su i fotografije koje su snimili Hélène i njezin suprug Jean-Victor Fischer, ali i one koje je snimio njezin otac Henri Roger-Viollet i njegov brat Ernest Roger.
Nakon smrti osnivačice 1985. godine, fundus je oporučno ostavljen gradu Parizu koji je 2005. godine osnovao poduzeće Parisienne de Photographie u svrhu njegova upravljanja i digitalizacije. Uz ostavštinu Roger-Viollet, poduzeće čuva fotografije i reprodukcije djela koja se nalaze u pariškim muzejima i knjižnicama.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/14-pariz-documentation-photographique-g%C3%A9n%C3%A9rale-roger-viollet?authuser=0)
Europska umjetnost 19. stoljeća, Musée Rolin, Autun Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Autun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2072 1997 slika lutka model kostim umjetnički muzej Autun Francuska Muzej Rolin
Europska umjetnost 19. stoljeća, Musée Rolin, Autun Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Autun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2071 1997 umjetnički muzej uniforma kostim model lutka slika Francuska Autun Muzej Rolin Na zidu desno nalazi se slika Felixa Josepha Barriasa - Gal i njegova kćer zatočeni u Rimu (1847.).
Expo photographique de l'emigration Italienne en France de 1900 a 1930, Eglise Saint François de Sales, Annecy Šola, Tomislav (fotograf) Francuska Annecy 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2561 1997 eksterijer Francuska Annecy Crkva sv. Franje Saleškog u Annecyju Fotografska izložba talijanske emigracije u Francuskoj od 1900. do 1930.
Faze restauriranja palače - Projekt Grand Louvre, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1992. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1607 1992 Projekt Grand Louvre Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Fontaine de Soubise, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1471 1997 arhiv fontana Francuska Pariz Nacionalni arhiv u Parizu Fontana Soubise u Parizu Ostaci fontane Soubise na križanju Rue des Archives i Rue des Francs Bourgeois. Danas ulaz u Nacionalni arhiv u Parizu.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1594 1989 starogrčka umjetnost friz posjetitelji antička skulptura reljef skulptura Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1592 1989 starogrčka umjetnost friz posjetitelji antička skulptura reljef skulptura Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Friz hrama Artemide Leukophryene iz Magnezije na Meandru, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1593 1989 skulptura reljef antička skulptura posjetitelji friz starogrčka umjetnost Francuska Pariz Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Galerie de Minéralogie et de Géologie - Museum national d'Histoire naturelle, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1980. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2622 1980 prirodoslovni muzej eksterijer virtualna izložba Riznice baštine Pariz Francuska Galerija mineralogije i geologije u Parizu Nacionalni prirodoslovni muzej u Parizu Prirodoslovni muzej u Parizu ima nekoliko galerija, vrtova i drugih podružnica. Među njima je i Galerija mineralogije i geologije smještena u Botaničkom vrtu, koju je projektirao arhitekt Rohault de Fleury. Otvorena je 1841. godine, kao prva pariška građevina sagrađena namjenski za potrebe jednog muzeja.
Zbirka, čiji temelji i najstariji dio fundusa seže još u prvu polovicu 17. stoljeća, sadrži oko 130 000 primjeraka. Najteži muzejski predmet teži oko 1700 kilograma.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
37 - 48 od 412
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
