polje za pretragu:
Kotorske pričice : o nasljeđu
978-9940-717-42-1
Biografija
Muzejsko-edukativna publikacija
Knjižnica MDC-a
Kolundžić, Milka, Vukasović, Jelena (Kolundžić, Milka, Vukasović, Jelena)
Rodić, Ana(ilustrator)
Muzeji Kotor
Kotor
knjiga
Knjižnica
2022
Kulturna povijest
Kotor
Gošće iz Muzejskoga društva Crne Gore, koje su posjetile MDC ove zime, osim lijepih uspomena, ostavile su, za svaku knjižnicu najdraži poklon, nekoliko muzejskih publikacija. Među njima je i tvrdo ukoričena knjiga manjega formata – „Kotorske pričice o nasljeđu“.
Radi se o knjizi koju je objavio Muzej Kotor, koji je 2022. godine proglašen od Muzejskoga društva Crne Gore najboljim muzejom u Crnoj Gori. Ako je suditi po poklonjenoj knjizi, nagrada je zasigurno i zaslužena, na čemu im čestitamo.
Autorice teksta Milka Kolundžić i Jelena Vukasović u suradnji s ilustratoricom Anom Rodić, namijenile su knjigu „Kotorske pričice o nasljeđu“ djeci osnovnoškolskog uzrasta. Uvodnim riječima, autorice se obraćaju svojim čitateljima tumačeći sadržaj i namjenu knjige. Naime, autorice su kroz 12 kratkih priča predstavile 12 pojedinaca „čija su djela postala dragocjeni dio kulturnog nasljeđa Kotora.“
Zanimljiv je izbor značajnih imena za koja autorice smatraju kako ih je važno upoznati. One kažu: „Dva su lica kulturnog nasljeđa Kotora: prvo pripada onima koji su stvarali i stoljećima se utkivali u biće našeg grada, a drugo – ljudima od znanja i struke koji ta kulturna postignuća proučavaju i štite“.
Tako se među izabranima nalazi fra Vito Kotoranin, neimar i graditelj iz 13. stoljeća, koji je na portal južnih vrata manastira Dečani, uklesao: „Ako hoćeš da riječ potraje, ne govori je i ne piši. Samo je u kamen ukleši!“, zatim najznačajniji barokni slikar Boke Kotorske Tripo Kokolja ili pak Jacinta Kunić Mijović koja je čekajući povratak svoga supruga pomorca, 20 godina vezla goblen kao zavjetni dar Gospi od Škrpjela, ukrašavajući ga biserima, zlatnim i srebrnim nitima, kao i vlatima svoje kose.
Uz njih koji su kroz minula stoljeća stvarali kulturnu baštinu, autorice su izabrale i one iznimne pojedince koji su tu baštinu otkrivali, proučavali i poučavali, čuvali i očuvali. Neki od njih su: etnomuzikologinja Vida Matjan koja je istraživala i bilježila pjesme, igre i običaje; neumorni arheolog Jovan Martinović; Nadežda Radović, profesorica i čuvarica nematerijalne baštine – izrade dobrotske čipke i torte, Jasminka Grgurević, slikarica i restauratorica.
Svi su biografski tekstovi svojim jezičnim stilom i dužinom prilagođeni razumijevanju osnovnoškolaca, a pozornost im zadržavaju i popratne duhovite i maštovite ilustracije. Tumač manje poznatih riječi i pitanja upućena čitateljima edukativni su i motivirajući za daljnja učenja i spoznavanja.
I da, ovaj je mali kotorski leksikon, naravno, zanimljiv i odraslima, a muzejskoj zajednici može biti inspirativan pri izradi njihovih muzejsko-edukativnih publikacija.
(Snježana Radovanlija Mileusnić)
