hr | en
Mjesto: Ljubljana Tema, zemljopisna: Jugoslavija
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Ostali autori

Godina

Nakladnik

Mjesto

Jezik

Tema

Tema, zemljopisna

Tema, vremenska

Žanr

Viewing results 1 - 3 of 3

polje za pretragu:

BIO : register jugoslovanskega industrijskega oblikovanja
Katalog izložbe
hrvatski
engleski
slovenski
Spremište
Bijenale jugoslavenskog industrijskog oblikovanja (Bijenale jugoslavenskog industrijskog oblikovanja)
Briški, Staša(prevoditelj)
Bajželj, Lenka(urednik)
Briški, Martin(prevoditelj)
Kališnik, Janez(fotograf)
Arhitekturni muzej
Ljubljana
katalog
Knjižnica
1979
Industrijski dizajn
Izložba, skupna
Izložba, dizajn
Jugoslavija
Tekst usp. na slo., hrv. i engl. jez.-Sadrži kataloge izložbi 4., 5. i 6. bijenala jugoslavenskog industrijskog oblikovanja

polje za pretragu:

Komunistička stranka Jugoslavije - Slovenije : 1931 - 1941 : od ustanavljanja partije v Sloveniji do ustanovitve protiimperialistične fronte slovenskega naroda
Katalog izložbe
slovenski
Spremište
Osjak, Ljudmila (Osjak, Ljudmila)
Muzej ljudske revolucije
Ljubljana
katalog
Knjižnica
1977
Komunizam
Jugoslavija
Slovenija

polje za pretragu:

Na robu : vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji 1929 - 1941 : = the visual arts in the Kingdom of Yugoslavia 1929 - 1941 :
978-961-206-139-5
Katalog izložbe
engleski
slovenski
Knjižnica MDC-a
Beusan, Filip(fotograf)
Žerovc, Beti(urednik)
Bogdanović, Ana(autor)
Charney, Urška(prevoditelj)
Jenko, Marko(urednik)
Moderna galerija
Ljubljana
katalog
Knjižnica
2019
Izložba, međunarodna
Izložba, likovna
Vizualna umjetnost
1929.-1941.
Jugoslavija
Opsežan i bogato opremljen katalog urednika dr. sc. Marka Jenka i prof. dr. sc. Beti Žerovc objavljen je uz međunarodnu izložbu istoimenog naziva Na robu – vizualna umetnost v Kraljevini Jugoslaviji 1929 – 1941. Izložbu je postavio kustos Marko Jenko, a može se razgledati u Modernoj galeriji u Ljubljani do 15. rujna ove godine. Zdenka Badovinac, ravnateljica Moderne galerije u Ljubljani, u predgovoru publikacije predstavlja koncept izložbe čiju tematsku nit prati katalog. U fokus je stavljena problematika i kompleksnost vizualne umjetnosti na teritoriju nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, i to u periodu od uvođenja diktature 6. siječnja 1929. godine do početka Drugog svjetskog rata 1941. godine. Tendencije u vizualnoj umjetnosti promatraju se komparativnom metodom uspoređujući značajna djela nastala na svim teritorijima Kraljevine Jugoslavije. Prvi dio kataloga donosi tekst o američkom državljaninu Louisu Adamiču koji početkom 20. stoljeća emigrira iz Slovenije u New York i s vremenom ostvaruje karijeru uspješnog novinara i pisca. Godine 1932. vraća se u rodni kraj i piše putopis pod naslovom The native's return. Iz perspektive stranca koji nanovo otkriva svoje korijene, opisuje političku i društvenu situaciju u Jugoslaviji tridesetih godina. Njegova ličnost i ekscerpti iz putopisa poslužili su kao svojevrsni lajtmotiv ovog kataloga (ujedno i izložbe) na kojem se temelji poveznica između umjetnosti i zbilje tadašnjeg društva u Kraljevini Jugoslaviji. Na svojem putovanju prijateljevao je s mnogobrojnim umjetnicima i političkim figurama. Upoznaje kralja Aleksandra za kojeg govori da ostavlja dojam "šarmantnog tiranina", susreće se s umjetnicima poput Miroslava Krleže i Ivana Meštrovića, "čovjeka dubokih unutarnjih konflikata, izraženih vrlina i mana, autohtonog produkta svoje zemlje ", Milke Trnine i Petra Dobrovića koji u Dubrovniku oslikava njegov portret. O hrvatskom narodu piše: " Hrvati su seljaci u tijelu i duši - spori, tužni, puni ideala, naivni, skloni tragičnom razmišljanju, praznovjerni, nepovjerljivi prema stranom, beskrajno strpljivi i potiho snažni - ukratko, puni pozitivnih i negativnih osobina". Katalog se nastavlja pregledom slikarstva, kiparstva, grafike, crteža, fotografije i filmske umjetnosti. Poglavlja su tematski uokvirena granicama današnjih država i prikazuju tekstove više autora o vizualnoj umjetnosti tridesetih godina na području Hrvatske , Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Tekstovi pobliže dočaravaju društvenu atmosferu u svim tadašnjim banovinama i vežu je uz priču o umjetničkim trendovima. Predstavljena je umjetnička djelatnost hrvatske naive, djelovanje udruženja likovnih umjetnika Zemlja, djela Ivana Meštrovića, Vanje Radauša, Ljube Babića, Krste Hegedušića, Ignjata Joba, Ivana Generalića i drugih. O slovenskoj likovnoj umjetnosti govori se u kontekstu potrage za prepoznatljivim nacionalnim izričajem, a prikazan je i prodor žena na umjetničku scenu nastankom Kluba likovnih umjetnica koje osnivaju Lina Crnčić Virant i Nasta Rojc. Posebna pozornost posvećena je ekspresionističkom ciklusu Djeca ulice važnog sarajevskog slikara Romana Petrovića, dok se u Makedoniji pojavljuju začeci modernizma promatranog kroz djela Dimitra Avramovskog Pandilova, Lazara Ličenskog i Nikole Martinoskog. Razvoj vizualne umjetnosti u Srbiji prikazan je uglavnom kroz portretno i pejzažno slikarstvo te posebnim poglavljem o beogradskom nadrealizmu koji se kao pokret pojavio krajem dvadesetih godina. Neki od prominentnih predstavnika tog umjetničkog smjera bili su Marko Ristić, Nikola Vučo i Vane Bor. Također, posebna poglavlja posvećena su fotografiji, koja tridesetih godina doživljava veliki uzlet i postaje prepoznata kao važna grana umjetnosti , i povijesti filma na prostorima Kraljevine Jugoslavije. Završni dio kataloga sadrži popis izabrane literature korištene kao temelj konceptualizacije izložbe, popis izložaka i reproduciranih djela, kao i kazalo imena i institucija. Ispod svake tekstualne cjeline navedena je bibliografija, a tekst prate bibliografske bilješke i mnogobrojne ilustracije. Ova vrijedna dvojezična publikacija (pisana usporedno na slovenskom i engleskom jeziku) predstavlja rijetko temeljit i opsežan uvid u vizualnu umjetnost tridesetih godina na ovim prostorima, dok izložba prikazuje djela više od sto trideset umjetnika iz pedesetak javnih i privatnih kolekcija iz zemalja bivše Jugoslavije. (Vladimir Cerovac)
Tekst usp. na slo. i eng. jez.- Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilj. ispod teksta.- Bibliografija na kraju tekstova.- Kazala.