Chapultepec, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1986. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7045 1986 park Meksiko México Park Chapultepec Brdo Chapultepec Azteci su utvrdili te su u 14. stoljeću izgradili vjersko središte. U 16. stoljeću nakon španjolskog osvajanja tu je sagrađena kapela, a u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća palača, koju je 1860. godine obnovio car Maksimilijan, koji je uredio i okolni park. Palača je do 1940. godine bila službena predsjednička rezidencija. Poznata je i po tome jer je ovdje 1945. godine održana Sveamerička konferencija na kojoj su sudjelovale sjevernoameričke i južnoameričke države, izuzev Argentine, na kojoj je donesen Akt iz Chapultepeca. Palača je kasnije postala muzej, a na području Chapultepeca nalazi se još nekoliko muzeja. Ovo je područje poznato i jer je bilo mjesto sukoba u ratu između Meksika i SAD-a (1846. – 1848.), a u parku je podignut i spomenik poginulim kadetima, poznat kao Altar a la Patria ili Monumento a los Niños Héroes.
Chapultepec, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1986. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7046 1986 park Meksiko México Park Chapultepec Brdo Chapultepec Azteci su utvrdili te su u 14. stoljeću izgradili vjersko središte. U 16. stoljeću nakon španjolskog osvajanja tu je sagrađena kapela, a u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća palača, koju je 1860. godine obnovio car Maksimilijan, koji je uredio i okolni park. Palača je do 1940. godine bila službena predsjednička rezidencija. Poznata je i po tome jer je ovdje 1945. godine održana Sveamerička konferencija na kojoj su sudjelovale sjevernoameričke i južnoameričke države, izuzev Argentine, na kojoj je donesen Akt iz Chapultepeca. Palača je kasnije postala muzej, a na području Chapultepeca nalazi se još nekoliko muzeja. Ovo je područje poznato i jer je bilo mjesto sukoba u ratu između Meksika i SAD-a (1846. – 1848.), a u parku je podignut i spomenik poginulim kadetima, poznat kao Altar a la Patria ili Monumento a los Niños Héroes.
Chapultepec, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1986. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7047 1986 park Meksiko México Park Chapultepec Brdo Chapultepec Azteci su utvrdili te su u 14. stoljeću izgradili vjersko središte. U 16. stoljeću nakon španjolskog osvajanja tu je sagrađena kapela, a u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća palača, koju je 1860. godine obnovio car Maksimilijan, koji je uredio i okolni park. Palača je do 1940. godine bila službena predsjednička rezidencija. Poznata je i po tome jer je ovdje 1945. godine održana Sveamerička konferencija na kojoj su sudjelovale sjevernoameričke i južnoameričke države, izuzev Argentine, na kojoj je donesen Akt iz Chapultepeca. Palača je kasnije postala muzej, a na području Chapultepeca nalazi se još nekoliko muzeja. Ovo je područje poznato i jer je bilo mjesto sukoba u ratu između Meksika i SAD-a (1846. – 1848.), a u parku je podignut i spomenik poginulim kadetima, poznat kao Altar a la Patria ili Monumento a los Niños Héroes.
Chapultepec, Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1986. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7048 1986 park Meksiko México Park Chapultepec Brdo Chapultepec Azteci su utvrdili te su u 14. stoljeću izgradili vjersko središte. U 16. stoljeću nakon španjolskog osvajanja tu je sagrađena kapela, a u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća palača, koju je 1860. godine obnovio car Maksimilijan, koji je uredio i okolni park. Palača je do 1940. godine bila službena predsjednička rezidencija. Poznata je i po tome jer je ovdje 1945. godine održana Sveamerička konferencija na kojoj su sudjelovale sjevernoameričke i južnoameričke države, izuzev Argentine, na kojoj je donesen Akt iz Chapultepeca. Palača je kasnije postala muzej, a na području Chapultepeca nalazi se još nekoliko muzeja. Ovo je područje poznato i jer je bilo mjesto sukoba u ratu između Meksika i SAD-a (1846. – 1848.), a u parku je podignut i spomenik poginulim kadetima, poznat kao Altar a la Patria ili Monumento a los Niños Héroes.
Ispred Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7065 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Ispred Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7058 1985 park umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7064 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7070 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7072 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7079 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7083 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
Museo Rufino Tamayo, park Chapultepec , Ciudad de México Šola, Tomislav (fotograf) Meksiko México 1985. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7084 1985 umjetnički muzej Meksiko México Park Chapultepec Muzej Rufino Tamayo Tamayo, Rufino Muzej, osnovan 1981. godine, posvećen je meksičkom umjetniku Rufinu Tamayu (1899. – 1991.), a izlaže modernu i suvremenu umjetnost meksičkih i inozemnih umjetnika. Muzejsku zgradu s utjecajima prethispanske umjetnosti u oblikovanju projektirali su Teodoro González de León i Abraham Zabludovsky.
13 - 24 od 25
Odaberite stranicu:
2
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više