Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1987. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2649 1987 arheološki muzej eksterijer virtualna izložba Duh mjesta Grčka Solun Arheološki muzej u Solunu Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2962 1997 arheološki muzej eksterijer Solun Grčka Arheološki muzej u Solunu Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1793 1997 eksterijer arheološki muzej virtualna izložba Riznice baštine Solun Grčka Arheološki muzej u Solunu Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2614 1997 predvorje arheološki muzej Grčka Solun Arheološki muzej u Solunu Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Archaiologikó Mouseío Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1791 1997 arheološki muzej eksterijer Solun Grčka Arheološki muzej u Solunu Prvi muzej u Solunu, u kojem je mjesto našla arheološka građa, otvoren je u novoj džamiji (Yeni Cami) 1920-ih godina. Arheološki muzej se, u zgradi koju je projektirao arhitekt Patroklos Karantinos i u kojoj se nalazi i danas, otvorio 1962. godine.
Godine 1980. otvoreni su za javnost dograđeni prostori zgrade, a početkom 21. stoljeća provedena je opsežna obnova koja je uključivala i redizajniranje unutrašnjosti.
Dio muzejske građe čine arheološki eksponati koji su pronađeni tijekom iskopavanja 1912. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
Lefkós Pýrgos, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1792 1997 stubište Grčka Solun Bijeli toranj u Solunu Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0)
Lefkós Pýrgos, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2965 1997 stubište Solun Grčka Bijeli toranj u Solunu Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0)
Lefkós Pýrgos, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT5422 1997 info-pult Solun Grčka Bijeli toranj u Solunu Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
(Zrinka Marković, opis djelomično preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0)
Mouseío Makedonikoú Agóna, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1796 1997 povijesni muzej eksterijer Solun Grčka Muzej makedonske borbe u Solunu Muzej makedonske borbe u Solunu otvoren je 1981. godine. Nalazi se u neoklasicističkoj zgradi koju je projektirao Ernst Ziller. Muzej je posvećen Makedonskoj borbi od 1904. do 1908. godine te kroz izloške kao što su uniforme, oružje, karte, novine, fotografije i drugu građu opisuje situaciju koja je prethodila sukobima, događanja tijekom borbi na različitim područjima, ulogu stanovnika te posljedice.
Mouseío Makedonikoú Agóna, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1794 1997 eksterijer povijesni muzej Grčka Solun Muzej makedonske borbe u Solunu Muzej makedonske borbe u Solunu otvoren je 1981. godine. Nalazi se u neoklasicističkoj zgradi koju je projektirao Ernst Ziller. Muzej je posvećen Makedonskoj borbi od 1904. do 1908. godine te kroz izloške kao što su uniforme, oružje, karte, novine, fotografije i drugu građu opisuje situaciju koja je prethodila sukobima, događanja tijekom borbi na različitim područjima, ulogu stanovnika te posljedice.
Pogled iz Bijelog tornja (Lefkós Pýrgos) na Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2528 1997 eksterijer virtualna izložba Grad u muzeju sjećanja Grčka Solun Bijeli toranj u Solunu Bijeli toranj fortifikacijska je utvrda iz 15. stoljeća. Tijekom povijesti imao je više imena, a današnji naziv navodno je nastao kada je građevina izbijeljena nakon oslobođenja od turske vlasti 1912. godine u sklopu Prvog balkanskog rata. Od 1985. godine koristi se kao izložbeni prostor. Danas u njemu izlaže Muzej bizantske kulture.
Na lijevom dijelu snimke vidi se telekomunikacijski OTE toranj kojega je projektirao arhitekt Alexandros Anastasiadis 1960-ih godina. Tijekom Međunarodnog sajma tu se održavaju izložbe.
Na nogostupu koji omeđuje park vidi se skulptura kralja Filipa II. Makedonskog koji je živio u 4. stoljeću pr. Kr. Skulpturu je izradio Giorgos Nikolaidis, a postavljena je 1994. godine.
(Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Grad u muzeju sjećanja”. Dostupno na: https://sites.google.com/view/grad-u-muzeju-sjecanja/gradovi/34-solun-pogled-iz-bijelog-tornja?authuser=0)
Pogled na muzejski dućan, Mouseío Vyzantinoú Politismoú Thessaloníkis, Solun Šola, Tomislav (fotograf) Grčka Solun 1997. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1884 1997 muzejska trgovina bizantska kultura Solun Grčka Muzej bizantske kulture u Solunu
1 - 12 od 14
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
