Brač u ranom srednjem vijeku : izložba povodom 800. obljetnice Povaljske listine i Povaljskog praga 1184 - 1984. Deplijan izložbe hrvatski Spremište Belamarić, Josip(autor uvoda, predgovora) Brački muzej Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Brač Split knjiga Knjižnica 1984 Srednji vijek Brač
Kasnoantički nalazi iz Škripa na otoku Braču i srebrni prsten iz Vrlike Rukopis Stručni rad Spremište Gjurašin, Hrvoje (Gjurašin, Hrvoje) Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split)(ustanova) Vlast. nakl. Split rukopis Knjižnica 1992 Arheološki nalazi Brač Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (Split) Stručna radnja 1992.
Ranokršćanski spomenici otoka Brača 953-6158-03-5 Posebna izdanja Monografija Knjižnica MDC-a Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Split knjiga Knjižnica 1994 Arheologija Kulturna baština Sakralna baština Brač U ovoj monografiji predstavljena je ranokršcanska sakralna arhitektura na otoku Bracu. Posebno su predstavljena mjesta: Povlja, Lovrecina, Postira, Mirje, Supetar, Sutivan, Pucišca, Škrip i Bol. Ova monografska studija doprinosi analizi i vrednovanju hrvatske sakralne baštine. Tekstovi više autora .- Bibliografija.- Summary
Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte Muzej hrvatskih arheoloških spomenika AVCHD Alajbeg, Zoran (scenarij) Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera ) Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij) Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) Alajbeg, Ante (autor glazbe) Split 2020. video Videoteka vdt-444 2020 arheologija izložba Šolta Brač Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka.
„Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka.
(Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
