hr | en
Mjesto: Split Zbirka: Videoteka
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Godina

Mjesto

Produkcija

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Viewing results 1 - 5 of 5
autor:
Jurić Šabić, Zorana (redatelj, scenarij) ; Đokić, Dragan (dizajn zvuka, kamera, montaža)
mjesto:
godina:
2018. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Crkva presvetog otkupitelja: Grobnica obitelji Meštrović: razvoj arhitektonske ideje
Muzeji Ivana Meštrovića
Jurić Šabić, Zorana (redatelj , scenarij)
Đokić, Dragan (kamera , montaža, dizajn zvuka)
Split
2018.
video
Videoteka
vdt-427
2018
likovna umjetnost
arhitektura
Otavice
Meštrović, Ivan
Meštrović
Video je sastavni dio izložbe 'Ivan Meštrović i zavičaj' (Galerija Meštrović, Split, siječanj – ožujak 2018.; Osnovna škola Otavice, 17. – 18. ožujka 2018.). Izložba istražuje i dokumentira umjetnikovu povezanost sa zavičajnim Otavicama i njegovo umjetničko djelovanje u rodnom kraju, s naglaskom i sveobuhvatnom obradom remek-djela Meštrovićeve sakralne arhitekture: crkve Presvetog Otkupitelja – grobnice obitelji Meštrović. Videouradak, čije autorstvo potpisuje Dragan Đokić, temelji se na mnogobrojnim nacrtima koji su prethodili konačnom izgledu crkvice. U tehnici animacije „izgradili“ smo crkvu Presvetog Otkupitelja, od početnih idejnih nacrta do konačnog ostvarenja. Osim toga, videoanimacija je poslužila za povrat Meštrovićeva „izgubljenog“ djela: brončanih vratnica s portretima obitelji Meštrović, koje su otuđene za vrijeme Domovinskog rata, a njihova sudbina nije nam poznata.

polje za pretragu:

Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Matjaca, Mladen (redatelj )
Boban, Zoran (redatelj )
Šeparović, Tomislav (stručni savjetnik)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-442
2020
arheologija
numizmatika
numizmatička zbirka
Marun, Lujo
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Numizmatička zbirka Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika potječe iz 1880-ih godina, kada je franjevac Lujo Marun, obilazeći prostore sjeverne Dalmacije u potrazi za starohrvatskim spomenicima, prikupljao i popisivao različitu spomeničku građu, među ostalim i novac. Godine 1893. osnovan je prvi Muzej hrvatskih spomenika, u kojemu se otada čuva i numizmatička građa iz svih razdoblja. Premda je Zbirka poprilično stradala u vihorima svjetskih ratova, ona danas ima više od tri tisuće predmeta. Materijal Zbirke znatno pridonosi sagledavanju dotoka i optjecaja novca na stočnoj jadranskoj obali, a ujedno je i važan izvor za proučavanje povijesti tog prostora od najstarijih vremena do novog vijeka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
autor:
Alajbeg, Zoran (scenarij) ; Matjaca, Mladen (kamera, snimatelj zvuka) ; Popovič, Dalibor (kamera, montaža, redatelj, scenarij, snimatelj zvuka) ; Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica) ; Alajbeg, Ante (autor glazbe)
mjesto:
godina:
2020. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Splitska vrata - arheološka baština Brača i Šolte
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
AVCHD
Alajbeg, Zoran (scenarij)
Matjaca, Mladen (snimatelj zvuka, kamera )
Popovič, Dalibor (snimatelj zvuka, montaža, kamera , redatelj , scenarij)
Uroda, Nikolina (scenarij, stručna savjetnica)
Alajbeg, Ante (autor glazbe)
Split
2020.
video
Videoteka
vdt-444
2020
arheologija
izložba
Šolta
Brač
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Arheološka baština Brača i Šolte, dvaju susjednih srednjodalmatinskih otoka najbližih Splitu, nije podjednako valorizirana i poznata. Razloge možemo tražiti u različitostima njihovih geografskih osobitosti: Brač je površinom i stanovništvom mnogo veći od Šolte. Dok su stanovnici Splita i dva udaljenija otoka nazivali Bračem (tako je Hvar postao drugi Brač, a Vis treći), stanovnici Šolte nisu mogli gajiti iluzije o važnosti svoga otoka. „Dopala te Šolta”, izreka je koja jezgrovito opisuje odnos Splićana prema mogućnostima života na tom otoku, uvjetovanoga činjenicom da je zemlja na Šolti bila u vlasništvu splitskih veleposjednika te su onamo odlazili uglavnom samo koloni koji su je obrađivali. Ta se očita nepravda prema Šolti pokušava ispraviti izložbom koja donosi doživljaj arheološke baštine tih otoka pred Splitom u fotografskoj interpretaciji Zorana Alajbega. Izložba upućuje na zajednička obilježja tih dvaju otoka. (Zoran Boban, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu - sadržaj filma i tehnički podatci)
autor:
Čače, Goran (montaža, redatelj, scenarij) ; Hraste, Kažimir (scenarij) ; Bašić, Toni (kamera)
mjesto:
godina:
2016. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Umjetnik kod Meštrovića: Kažimir Hraste
Muzeji Ivana Meštrovića
TV Akademija
Čače, Goran (redatelj , scenarij, montaža)
Hraste, Kažimir (scenarij)
Bašić, Toni (kamera )
Split
2016.
video
Videoteka
vdt-426
2016
izložba
kiparstvo
Split
Hraste, Kažimir
Galerija Meštrović
Meštrović, Ivan
Film je snimljen kao prateći videosadržaj izložbe 'Umjetnik kod Meštrovića – Kažimir Hraste', postavljene u Galeriji Meštrović od srpnja do rujna 2016. godine. Ciklus 'Umjetnik kod Meštrovića' svakog ljeta u prostor Meštrovićeve vile na Mejama dovodi jednoga suvremenog umjetnika. Kažimir Hraste svoje je skulpture postavio na stubište pred ulazom u Galeriju, koristeći se pritom jedinstvenom scenografijom fasade Meštrovićeve vile s jedne strane i morskog prolaza Splitska vrata s druge strane. Film prati proces nastajanja skulptura namijenjenih jedinstvenom izlaganju u prostoru Galerije Meštrović, od samog početka u splitskom brodogradilištu do njihove instalacije u vrtu Galerije. U filmu autor iznosi svoje doživljaje stvaralačkog procesa.
autor:
Latković, Milan (kamera, montaža) ; Krstulović Opara, Andro (autor, scenarij)
mjesto:
godina:
2013. g.
zbirka:

polje za pretragu:

Vasko Lipovac / Valovi
Muzeji Ivana Meštrovića
Latković, Milan (kamera , montaža)
Krstulović Opara, Andro (autor, scenarij)
Split
2013.
video
Videoteka
VDT-348
2013
MUVI 05/2014
likovna umjetnost
Split
Muzeji Ivana Meštrovića
Meštrović, Ivan
Lipovac, Vasko
Galerija Meštrović
Već nekoliko godina u prostorima Galerije Meštrović na splitskim Mejama održavaju se izložbe u sklopu programa 'Umjetnik kod Meštrovića'. Tako je 2013. gost kod Meštrovića bio Vasko Lipovac. Lipovac je zadnji opus posvetio vječnim valovima koji donose i odnose. Na bolničkome krevetu narisao ih je na stotine kako bi ih kasnije prenio u veće formate koji su pak samo mali segmenti njegove vizije beskonačnosti. Metalni, željezni, s patinom ili obojani; s valeurima plave, pažljivo usloženi u ritam, kao i oni fragilni stakleni s prekrasnim plavim tonovima, Vaskov su umjetnički testament. Valovima, svojim zadnjim opusom, Vasko je zatvorio krug i vratio se preokupacijama s početka njegova stvaralaštva kada je, kako su kazali, pod utjecajem Exata 51, i apstraktne umjetnosti, istraživao i eksperimentirao. Lipovac je i tada bio zaokupljen svojim snažnim osjećajem prostora kojeg vješto prikazuje i kada maksimalno reducira svoj izričaj - bilo tehnikom, kompozicijom ili motivom. Prikazati prostor između valova, taj fluid, tu nevidljivu snagu i moć, neprestani niz i protok energije, ponuditi nam takav efekt putem ovih djela, Vaskov je apsolutni vrhunac. S druge strane, velikan europskog kiparstva Meštrović, majstor je oprostorenja skulpturom, genijalni tvorac javnih spomenika, oblikovatelj prostora i arhitekture i stoga je jedinstven i izvrstan izazov izlagati u prostoru kojega je on stvorio. Film prati Vaska Lipovca u njegovom atelijeru kao i cijeli proces postavljanja njegovih valova u Meštrovićev prostor, stvarajući tako jedinstven i neponovljiv osjećaj ljepote izričaja dvaju velikih umjetnika u jedinstvenom ambijentu vile čiji pogled puca na pučinu s koje nam opet prilaze sami valovi. (Andro Krstulović Opara, Muzeji Ivana Meštrovića, Split - sadržaj filma i tehnički podaci)