polje za pretragu:

Informatica Museologica
0350-2325
Časopis
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Dražin-Trbuljak, Lada(urednik)
Muzejski dokumentacijski centar
Zagreb
časopis
Knjižnica
2021
Pandemija
Istraživanje korisnika
Covid-19
Tema broja: Muzeji u doba korone. "(...) novi broj časopisa Informatica Museologica 52 (2021.) koji u uredničkoj koncepciji Lade Dražin-Trbuljak donosi priloge 65 autora koji analiziraju probleme s kojima su se muzeji suočavali u doba pandemije, otkrivaju načine na koje su se baštinske institucije prilagodile novonastaloj situaciji selidbom u online okruženje, odnosno približavaju čitateljima nove muzeje i postave realizirane u ovim izazovnim vremenima (...) a nije bilo nimalo jednostavno, a pokazalo se na sreću, da ipak nije bilo i nemoguće u razdoblju pandemijske krize dovršiti neke dugogodišnje, ranije pokrenute projekte novih muzeja i stalnih postava. Nakon četiri godine je 2021. završena i otvorena Riznica Međimurja – novi muzej nematerijalne baštine u Čakovcu, novi muzej u Rijeci – JGL Muzej farmacije, dok su Dubrovnik, Sinj i Labin dobili nove stalne postave: Umjetnička galerija Dubrovnik, Muzej Cetinske krajine – Sinj i projekt Inspiracija u Narodnom muzeju Labin. U tematskim blokovima naslovljenom Iz muzejske teorije i prakse i Pogledi, događanja, iskustva donosimo dvadeset priloga vezanih uz funkcioniranje redovne djelatnosti poput skupljanja muzejske građe, izložbene djelatnosti, obrade sekundarnih dokumentacijskih fondova, analize posjetitelja te iskazanoj potrebi za stjecanjem novih znanja i vještina, to jest novih stručnih osposobljavanja." (preuzeto sa: https://mdc.hr/hr/mdc/publikacije/newsletter/newsletter-08-02-2022#informatica-museologica-52)

polje za pretragu:

Muzeologija
0353-7552
978-953-6664-49-8
Časopis
hrvatski
Knjižnica MDC-a
Miklošević, Željka(urednik)
Kocijan, Maja(urednik)
Muzejski dokumentacijski centar
Zagreb
časopis
Knjižnica
2017
Posjetitelji
Evaluacija
Istraživanje korisnika
Tema broja: Razvoj publike u muzejima: istraživački i evaluacijski pristupi aktivnostima i programima. U Suradnji sa Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u "Muzeologiji" 54 objavljeni su rezultati istraživanja koja su provele magistre Muzeologije i upravljanja baštinom, a koji se odnose na evaluaciju posjetilaca/korisnika muzeja. Gost urednik ovoga broja je dr. sc. Željka Miklošević s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je uvodnim člankom „Društvena uloga muzeja u 21. st. – razvijanje odnosa s korisnicima, sudionicima i suradnicima“ dala pregled današnjih trendova u muzejskom sektoru vezano za evaluaciju i istraživanje korisnika kao temelja razvoja publike kao i osnovna obilježja istraživačkih pristupa. U članku Vedrane Kristić pod naslovom „Muzejske radionice i razvoj višestrukih inteligencija“, autorica provodi istraživanje na radionicama Arheološkog muzeja u Zagrebu namijenjenim osnovnoškolskoj djeci i predlaže model njihovog vrednovanja. Dorotea Fotivec se u članku „Prijevodi tekstova na muzejskoj izložbi“ bavi prijevodima tekstova u Muzeju grada Zagreba koje najčešće koriste turisti te donosi njihove stavove vezane uz ovaj muzej i tekstove. Korak prema upoznavanju višestrukih profila korisnika zagrebačkog MSU-a čini Raša Savić tekstom „Estetska iskustva posjetitelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu“. Na temelju teorije estetskog iskustva kategorizira posjetitelje i ukazuje na njihove potrebe, zadovoljstva te smjer kojim Muzej krenuti prema određenim oblicima razvoja publike. Istraživanje muzejskih djelatnika po pitanju korištenja digitalnih marketinških alata donosi Ana Pia Matijaš u članku pod naslovom „Korištenje digitalnih marketinških alata u hrvatskim muzejima“. Rezultatima ankete pokazuje status i stav struke o marketinškim aktivnostima i te načine na koji se određeni digitalni alati koriste. Facebook, kao jedan od digitalnih alata, uglavnom u muzejima korišten za marketing, analizira Ileana Kurtović u članku „Facebook u muzejskoj komunikaciji“ u kojem daje analizu načina na koji svjetski muzeji koriste ovu društvenu mrežu. Zadnji tekst pod naslovom „Izložba '45. Hrvatskog povijesnog muzeja na Facebooku – kako vrednovati aktivnosti korisnika?“ primjer je korištenja ove društvene mreže u jednom hrvatskom muzeju. Rebeka Knajs, magistra muzeologije i upravljanja baštinom u suradnji s jednom od autorica i suradnica na izložbi '45 u Hrvatskom povijesnom muzeju, Anom Filep i Mašom Pokupčić daje pregled istraživanja načina na koji se događa komunikacija između Muzeja i online korisnika.