polje za pretragu:

Spomen-dom Batinske bitke
jpg
Cvjetanović, Boris (fotograf)
Batina
2005.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-2
2005
muzej
oružje
stalni postav
2005.
Batina
Spomen-dom Batinske bitke
Stalni postav Spomen-doma Batinske bitke - oružje i vojna oprema u postavu muzeja. Snimljeno u rujnu 2005. godine.

polje za pretragu:

Spomen-dom Batinske bitke, Batina
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Batina
2015.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-674
2015
2015.
Batina
Spomen-dom Batinske bitke
U počast svim sudionicima Batinske bitke i u znak sjećanja na jednu od najžešćih bitaka na Dunavu u Drugome svjetskom ratu, 1976. godine otvoren je Memorijalni kompleks Batinska bitka. Čine ga spomen-dom s dvije izložbene dvorane te prostrani spomen-park. Godine 1983. u spomen-domu je postavljena stalna muzejska izložba o batinskoj vojnoj operaciji. Izloženi su ostaci oružja, vojne opreme i eksplozivnih sredstava iz Batinske bitke, fotografije, karte, faksimili dokumenata i drugo. Batinska bitka trajala je od 11. do 29. studenog 1944. godine: zajedničke snage ukrajinskih postrojbi Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ), prešavši Dunav iz Bačke u Baranju, oslobodile su Batinu, koju su držale jake i dobro utvrđene njemačke snage – jedinice Wermachta i njihovih saveznika. Tada je poginulo 1297 boraca antifašističke koalicije, većinom vojnika sovjetske Crvene armije. U memorijalnom kompleksu, na mjestu najžešćih borbi (tzv. „krvava kota 169“), 1946. godine podignut je spomenik Crvenoj armiji pod nazivom „Pobjeda“, rad kipara Antuna Augustinčića. Spomenik je podignut na visoravni Gradac, visok je 26,5 metara a sastoji od tri dijela. Prvi je središnji stup u osnovi peterokuta s pet skulptura, a zatim skupina na pročelju koja predstavlja crvenoarmijce u jurišu, izvedene kao reljefe u bronci. Od prvog većeg platoa vodi 27 stuba na manji plato na kome je obelisk visok 19,5 metara i na njemu se nalazi brončana figura „Pobjeda“. Posebno obilježje tome mjestu daje skupna grobnica - kripta u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci poginulih pripadnika jedinica Treće ukrajinske fronte. Spomenički kompleks čini stup s ženskim likom partizanke "koja je prva prešla na desnu obalu Dunava 1944. godine", popularno zvan Julka, skulpture ratnika te reljef koji prikazuje tijek bitke - pobjedu partizana i boraca Crvene armije nad fašistima.

polje za pretragu:

Spomen-soba Antonia Smareglie
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Pula
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-646
Smareglia, Antonio
skladatelj
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
Pula
Uz 150. obljetnicu rođenja istarskog skladatelja Antonija Smareglie (1854. - 1929.), 2004. g. otvorena je skladateljeva spomen-soba u njegovoj rodnoj kući u Puli. Stalni postav smješten je u prizemlju kuće. U njemu su izložena pisma, fotografije, partiture, audiozapisi, publikacije, slike, grafike i dr., na osnovi kojih posjetitelji mogu upoznati skladateljev život i djelo. Izložene su fotografije i i umjetnička djela posvećena skladatelju, a posjetitelji mogu poslušati, odnosno pogledati zvučne zapise i videozapise pojedinih njegovih skladbi. Antonio Smareglia svojim je operama ostavio znatan trag u srednjoeuropskoj glazbi, a djela su mu izvođena u brojnim europskim gradovima. Od 1871. stvarao je u Italiji, težeći novoj vrsti glazbenog kazališta, po uzoru na Wagnera, no talijanska publika nije baš prihvatila njegova djela. U Istru se vratio 1894. g. i napisao operu Nozze istriane (Istarski pir, 1895.), sadržajem vezanu za Vodnjan. To je njegova najizvođenija opera s prizvukom istarskog melosa.

polje za pretragu:

Spomen-soba Ivana Matetića Ronjgova, Ronjgi
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Ronjgi
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-666
2014
glazba
spomen-soba
skladatelj
2014.
Ronjgi
Matetić Ronjgov, Ivan
Ustanova Ivan Matetić Ronjgov
Spomen-soba Ivana Matetića Ronjgova se nalazi u kući u kojoj je rođen skladatelj, melograf i glazbeni pedagog u zaselku Ronjgi u općini Viškovo (Primorsko-goranska županija). Izloženi su dokumenti vezani uz Matetićev život i stvaralaštvo, a fotografijama i predmetima predstavljen je njegov životni i profesionalni put. Osobito su istaknuti Matetićev učiteljski rad, domoljublje i rad na buđenju nacionalne svijesti. Uz obiteljske fotografije izložene su fotografije s praizvedbi njegovih djela u društvu poznatih hrvatskih skladatelja (Grgoševića, Gotovca i Tajčevića). Biografija (izvor: Matetić Ronjgov, Ivan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 3. 2021., http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39419 Matetić Ronjgov, Ivan, hrvatski skladatelj i melograf (Ronjgi kraj Viškova, 10. IV. 1880 – Lovran, 27. VI. 1960). Završio učiteljsku školu u Kopru te od 1899. bio učitelj u mnogim istarskim mjestima (Žminj, Barban, Kanfanar, Sveti Petar u Šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija). Pred kraj I. svjetskog rata studirao je glazbu u Beču, a od 1919. do 1921. kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (F. Dugan st.). Potom je bio gimnazijski profesor u Sušaku, gdje je 1923. utemeljio privatnu glazbenu školu. Godine 1925–38. bio je tajnik Muzičke akademije u Zagrebu, gdje je od 1945. predavao glazbeni folklor. Od 1947. do 1951. bio je profesor glazbene škole u Rijeci. Melografijom se počeo baviti već tijekom učiteljevanja u Istri, a prve rezultate proučavanja istarske narodne glazbe, teorijske postavke tzv. istarske ljestvice, objavio je 1925–26. u Sv. Ceciliji. Nadovezujući se na ranija nastojanja M. Brajše Rašana, riješio je problematiku latentne harmonije istarskih napjeva. Skladao je u tzv. neonacionalnom stilu većinom vokalne skladbe na temelju istarske ljestvice. Tužaljka za dječji zbor i soliste Ćaće moj (1933) jedno je od najvrjednijih Matetićevih djela, a posebno se ističu još tzv. »vokalne simfonije«: Roženice (zborska kantata za mješoviti zbor, dva solista i recitatora, 1935), mješoviti zborovi uz soliste Malo mantinjade v Rike na palade (1951), Mantinjada domaćemu kraju (1954), Naš kanat je lip (1956), Na mamin grobak (1959) te solo popijevka Galijotova pesen (1940). Djeci je namijenio Čakavsko-primorsku pjevanku (1940).

polje za pretragu:

Stalni postav Oluja '95, kninska tvrđava
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Knin
2015.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-681
2015
stalni postav
2015.
kninska tvrđava
Knin
Kninski muzej
U centralnom dijelu kninske tvrđave, zaštićenom spomeniku kulture, u rekonstruiranoj i saniranoj zgradi broj 11 otvoren je novi postav „Oluja '95“ kao posebni dio Kninskog muzeja. Postav je svečano otvoren na dvadesetu obljetnicu vojno-redarstvene akcije 'Oluja', 5. kolovoza 2015. Koncepciju stalnog postava je izradio Kninski muzej, autori stručnog dijela koncepcije su Manda Zelić, viša kustosica, i Zvonimir Jelić, ravnatelj muzeja, a Lana i Željko Kovačić autori su projekta postava. U postavu je obuhvaćeno niz predmeta i dokumenata koji svjedoče o akciji Oluja, ali i o životu okupiranih Kninjana te izbjeglica prije i nakon Oluje. Teme obuhvaćene stalnim postavom su stvaranje suverene hrvatske države, početci srpske pobune i agresije, kninski prognanici, mirovni pregovori i apeli za mir, oslobodilački pothvati i operacije hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu (1992.-1995.), „Oluja '95“– oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, Hrvatske snage u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja '95“, zrakoplovstvo u „Oluji '95“, kronologija oslobođenog područja Republike Hrvatske u operaciji „Oluja '95“ (4.-8. kolovoza 1995.), geopolitičko značenje operacije „Oluja '95“, reakcije iz svijeta, vojno-redarstvena operacija“Oluja '95“ u medijima. Tematski blokovi raspoređeni su na dva kata te zauzimaju 300m².

polje za pretragu:

Ulica zaboravljenog vremena, Karanac
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Karanac
2015.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-679
2015
etnografija
2015.
Karanac
Baranja
Ulica zaboravljenog vremena
Ulica zaboravljenog vremena nalazi se u krajnjem dijelu dvorišta etnorestorana „Baranjske kuće“ u vlasništvu Vladimira Škrobe – Baje, smještenog u staroj kući, izgrađenoj 1902. godine, i okruženog prostranim seoskim dvorištem, u kome su sjenice za goste, igralište za djecu, ali i svojevrsna antikvarnica-muzej s preko 8000 izložaka. U Ulici zaboravljenog vremena unutar drvenih kućica nalaze se klomparska, korparska, bačvarska i stolarska radionica, stari mlin, grnčarska radionica sa starim grnčarskim kolom, ledara u kakvoj se nekada čuvao led, tkalačka radionica sa starim baranjskim nošnjama, brijačnica, gostionica "Kod divljeg goluba", kovačeva kuća s kompletnom starom kovačnicom te kovačevim stanom, smještenim u kućici zidanoj od drveta, blata i pljeve… Ulicu zaboravljenog vremena nadvisuje drveni toranj - vidikovac visok devet metara, s kojeg se vidi cijelo etnoselo Karanac.

polje za pretragu:

Vinogradarski muzej Pitve (otok Hvar), zgrada muzeja nakon požara
jpg
Bučar, Denis (fotograf)
Pitve (Hvar)
2013.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-706
2013
štete od požara
2013.
Pitve (Hvar)
Vinogradarski muzej Pitve
Uvid u stanje muzejske građe i zgrade Vinogradarskog muzeja u Pitvama na otoku Hvaru. Zbirka je zatvorena za javnost zbog požara koji se dogodio 2012. godine te čeka svoju obnovu. Posjetili MDC-ovi djelatnici Vladimira Pavić, Iva Validžija i Denis Bučar, 29. kolovoza 2013.

polje za pretragu:

Vrgorac
jpg
Pavić, Vladimira (fotograf)
Zagreb
2007.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-73
2007
park
etnografija
crkva
muzejska građa
grad
2007.
Vrgorac
Obilazak župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije, srednjovjekovne kule, Tinove kule, Elezove kuće, Mumine kule, centra grada i kraškog parka u Vrgorcu. Pregled etnografske građe za budući muzej u osnivanju. Posjetila Vladimira Pavić (MDC), 11. i 12. travnja 2007.godine.

polje za pretragu:

Zavičajna etnografska zbirka Kornić
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Kornić
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-648
2014
etnografija
19. stoljeće
2014.
Kornić
otok Krk
Zavičajna etnografska zbirka Kornić
Zavičajna etnografska zbirka Kornić je osnovana 2007. g. u sklopu Katedre Čakavskog sabora Kornić. Zbirka je smještena u dvokatnoj tradicijskoj kamenoj kući iz 19.stoljeća, a sadrži glazbala, tekstil, ambijentalno posložene uporabne kućanske predmete, kuhinju s ognjištem i pokućstvo. U prizemlju se nalazi konoba u kojoj je prikazana bačvarska radionica, alat za obradu zemlje i uzgoj stoke, pribor za pravljenje sira i mala zbirka vaga. Na kamenoj terasi - baraturi, s koje se ulazi u stambeni prostor, smješten je starinski zahod i krušna peć. Na prvom katu izložena je zbirka glazbala, žrna - ručni mlin za kukuruz, nošnje i tekstil te kuhinja s ognjištem i cjelokupnim inventarom. Na drugom su katu izložene postelje i ormari, a taj prostor služi i za povremene izložbe. Na dvorištu se nalazi kameno guvno na kojemu se čistilo žito, razgovaralo i plesalo, kamenice i mošunja - kućica za ovce, kola i gospodarske sprave. Voditelj i autor stručnog postava je Damir Kremenić.

polje za pretragu:

Zavičajna zbirka "Josip Hunjadi", Sveta Marija
Validžija, Iva (fotograf)
Sveta Marija
2013.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-631
2013
etnografija
muzejski predmet
2013.
Sveta Marija
Zavičajna zbirka Josip Hunjadi
Formiranje Zavičajne zbirke ''Josip Hunjadi'' započelo je 1996. g. kada je mještanin Svete Marije, Josip Hunjadi, za blagdan Velike Gospe i Dane općine posudio 186 starinskih predmeta za izložbu koja je bila postavljena u prostorijama Kulturno-umjetničkog društva Ivan Mustač Kantor. Ubrzo je osnovana i etno sekcija čiji su članovi po mjestu skupljali stare predmete. Do danas je sakupljeno preko 1300 predmeta – odjeće predaka, ratarsko oruđe, namještaj i uporabni svakodnevni predmeti.

polje za pretragu:

Zavičajna zbirka Stari Slatinik
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Stari Slatinik
2015.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-691
2015
etnografija
2015.
Stari Slatinik
Zavičajna zbirka Stari Slatinik
Fotografije obilaska Zavičajne zbirke Stari Slatinik koji se nalazi u mjestu Stari Slatinik, mjesta u sastavu općine Brodski Stupnik (Brodsko-posavska županija). Etnografsku građu za zavičajnu zbirku članovi udruge Zavičajnog društva Stari Slatinik započeli su prikupljati 2006. godine nakon što im je općina dodijelila nekoliko prostorija u Društvenom domu gdje je izloženo oko 120 predmeta. U postavu Zavičajne zbirke je izložen namještaj, predmeti svakodnevne uporabe, narodne nošnje, tkalački pribor s tkalačkim stanom, šivaći stroj, fotografije, stari alati, kao i replike arheoloških nalaza s područja Starog Slatinika. Prezentirana je i povijesna građa: dokumenti, iskaznice, diplome; predmeti umjetničkog obrta od porculana, čaše, slike svetaca, lutke u narodnim nošnjama itd. U galerijskom postavu izložene su slike suvremenih zavičajnih autora Brodske Posavine. Posjetila MDC-ova kustosica Iva Validžija 8. rujna 2015.

polje za pretragu:

Zavičajni muzej Baška
jpg
Validžija, Iva (fotograf)
Baška
2014.
album digitalnih fotografija
Fototeka
M-649
2014
stalni postav
etnografija
zavičajni muzej
19. stoljeće
2014.
20. stoljeće
otok Krk
Baška
Zavičajni muzej Baška nalazi se u centru Baške, pored Župne crkve Presvete Trojice, u otkupljenoj kući učitelja Nikole Pajalića. Muzej je otvoren je 1970. g. , a čuva etnografsku zbirku bašćanskog područja s bašćanskom narodnom nošnjom, kuhinjom s posuđem i kuhinjskim priborom te umjetničkim slikama. U sklopu muzeja, na katu se nalazi spomen-soba dr. Zdenke Čermakove (1884. - 1968.), čuvene češke liječnice koja je nakon studija medicine u Pragu veći dio svog radnog vijeka provela u Baškoj kao kupališna i mjesna liječnica. Nakon smrti muzeju je ostavila inventar svojeg doma.