hr | en
Vrsta građe: dijapozitiv u boji Tema: posjetitelji
  • Filter

Zbirka

Vrsta građe

Autor

Godina

Mjesto

Tema

Tema, osoba/tijelo

Tema, zemljopisna

Tema, vremenska

85 - 96 od 133
Viewing results 85 - 96 of 133
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1989. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1989.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1639
1989
posjetitelji
Pariz
Francuska
Muzej Louvre
Novo predvorje ispod velike piramide.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1992. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1992.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1649
1992
posjetitelji
Francuska
Pariz
Muzej Louvre
Predvorje ispod velike piramide. Lijevo se vidi stubište.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1992. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1992.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1597
1992
slika
posjetitelji
Francuska
Pariz
Muzej Louvre
Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1992. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1992.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1650
1992
posjetitelji
stubište
Pariz
Francuska
Muzej Louvre
Predvorje ispod velike piramide. Vidljivo stubište.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1992. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1992.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1596
1992
posjetitelji
slika
Pariz
Francuska
Muzej Louvre
Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
oko 1992. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1992.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1651
1992
posjetitelji
Francuska
Pariz
Muzej Louvre
Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
godina:
1991. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Muze'on Yisrael, Jeruzalem
Šola, Tomislav (fotograf)
Izrael
Jeruzalem
1991.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT2607
1991
eksterijer
posjetitelji
Izrael
Jeruzalem
Muzej Izraela
Muzej Izraela, smješten u Jeruzalemu, jedan je od najvećih i najvažnijih muzeja u Izraelu. Sadrži impresivnu zbirku od oko pola milijuna predmeta. Među njima su arheološki izlošci, umjetnička djela i predmeti koji ilustriraju život Židova i omogućuju posjetiteljima istraživanje različitih aspekata židovske povijesti, kulture i umjetnosti. Muzej nudi mnoštvo različitih atrakcija, a jedna od značajnijih je Hram knjiga u kojem se nalaze Svitci s Mrtvog mora. U sklopu Muzeja nalazi se i umjetnički vrt Billy Rose koji je dizajnirao kipar Isamu Noguchi. Godine 2010. završena je opsežna obnova i proširenje Muzeja. Pod njegovom su upravom Arheološki muzej Rockefeller i Kuća Ticho.

polje za pretragu:

Muzej, The Huntington Library, Art Museum, and Botanical Gardens, San Marino, Kalifornija
Šola, Tomislav (fotograf)
Sjedinjene Američke Države
San Marino (Kalifornija)
1981.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1397
1981
posjetitelji
slika
Kalifornija
San Marino
Sjedinjene Američke Države
Knjižnica, muzeji umjetnosti i botanički vrt Huntington
Knjižnicu, muzej i botaničke vrtove osnovali su Henry Huntington, moćni poduzetnik koji se bavio gradnjom željeznica i nekretninama, te njegova supruga Arabella. Bili su strastveni kolekcionari knjiga i umjetnina. Izgradnja kompleksa započela je 1903. godine. U knjižnici se trenutno nalazi više od 12 milijuna publikacija koje datiraju od 11. stoljeća do danas, u muzeju više od 45000 djela američke, europske i azijske umjetnosti, a botanički vrtovi podijeljeni su na 16 tematskih vrtova. Danas se ovdje nalazi i nekoliko istraživačkih centara i instituta.

polje za pretragu:

Muzejski dućan, Museo delle Valli di Comacchio, Comacchio
Šola, Tomislav (fotograf)
Italija
Comacchio
1998.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1840
1998
ekomuzej
muzejska trgovina
posjetitelji
Italija
Comacchio
Ekomuzej doline Comacchio
Ekomuzej doline grada Comacchija obuhvaća prirodnu ljepotu krajolika te bogatu i raznovrsnu floru i faunu, koja uključuje i ružičaste plamence. Važnost ovog područja delte rijeke Po, ispunjenog bočatom vodom, prepoznao je i UNESCO. No uz prirodne ljepote, mogu se vidjeti i objekti, oprema te alati koji služe za ribolov, uzgoj i preradu riba, važne gospodarske grane ovog područja. Među njima je i stara tvornica za preradu jegulja, kao upečatljiv primjer industrijske arhitekture. (Zrinka Marković, opis preuzet iz online izložbe “Riznice baštine”. Dostupno na: https://virtualni.mdc.hr/riznice-bastine/galerija.htm)
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
godina:
1991. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Muzejski dućan, Museu Picasso, Barcelona
Šola, Tomislav (fotograf)
Španjolska
Barcelona
1991.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1862
1991
umjetnički muzej
muzejska trgovina
posjetitelji
Španjolska
Barcelona
Katalonija
Picasso, Pablo
Muzej Picasso u Barceloni
Muzej Picasso smješten je u četvrti Ribera u kojoj je Picasso živio od 1895. do 1904. godine. Inicijator osnivanja Muzeja bio je Picassov prijatelj i kolekcionar Jaume Sabartés, na čijoj zbirci Picassovih djela počivaju temelji Muzeja. Muzej se za javnost otvorio 1963. godine u gotičkoj palači Aguilar, odabranoj prema Sabartésovom prijedlogu. Kasnije je Muzej proširen pridruživanjem još četiriju palača – palačom Baró de Castellet 1970. godine, palačom Meca 1981. godine te palačama Mauri i Finestres 1999. godine. Između 1999. i 2003. preuređen je eksterijer Muzeja, a 2011. godine otvoren je Centar znanja i istraživanja u sklopu Muzeja.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
godina:
1991. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Muzejski dućan, Museu Picasso, Barcelona
Šola, Tomislav (fotograf)
Španjolska
Barcelona
1991.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1860
1991
posjetitelji
muzejska trgovina
umjetnički muzej
Barcelona
Španjolska
Katalonija
Muzej Picasso u Barceloni
Picasso, Pablo
Muzej Picasso smješten je u četvrti Ribera u kojoj je Picasso živio od 1895. do 1904. godine. Inicijator osnivanja Muzeja bio je Picassov prijatelj i kolekcionar Jaume Sabartés, na čijoj zbirci Picassovih djela počivaju temelji Muzeja. Muzej se za javnost otvorio 1963. godine u gotičkoj palači Aguilar, odabranoj prema Sabartésovom prijedlogu. Kasnije je Muzej proširen pridruživanjem još četiriju palača – palačom Baró de Castellet 1970. godine, palačom Meca 1981. godine te palačama Mauri i Finestres 1999. godine. Između 1999. i 2003. preuređen je eksterijer Muzeja, a 2011. godine otvoren je Centar znanja i istraživanja u sklopu Muzeja.
autor:
Šola, Tomislav (fotograf)
mjesto:
godina:
1989. g.
vrsta građe:
zbirka:

polje za pretragu:

Muzejski dućan, Musée du Louvre, Pariz
Šola, Tomislav (fotograf)
Pariz
Francuska
1989.
dijapozitiv u boji
Fototeka
DJT1641
1989
muzejska trgovina
posjetitelji
Francuska
Pariz
Muzej Louvre
Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
85 - 96 od 133