Izložba skulptura Émilea Giliolija (6.6.-3.9.1979.), Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1979. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8472 1979 Pariz Francuska Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Izložba skulptura Émilea Giliolija (6.6.-3.9.1979.), Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1979. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8475 1979 Pariz Francuska Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Izložba skulptura Émilea Giliolija (6.6.-3.9.1979.), Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1979. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8473 1979 Pariz Francuska Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Izložba u Halle Saint-Pierre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8584 1990 Pariz Francuska Dvorana Saint-Pierre u Parizu Građevinu je projektirao učenik arhitekta Victora Baltarda te je 1868. godine otvorena kao natkrivena tržnica. Imala je različite namjene tijekom svoje povijesti, a 1986. godine ovdje je francuski izdavač i kolekcionar Max Fourny otvorio muzej s ciljem izlaganja djela koja se mogu okarakterizirati kao naivna umjetnost, art brut i art singulier.
Izložba u Halle Saint-Pierre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8579 1990 Pariz Francuska Dvorana Saint-Pierre u Parizu Građevinu je projektirao učenik arhitekta Victora Baltarda te je 1868. godine otvorena kao natkrivena tržnica. Imala je različite namjene tijekom svoje povijesti, a 1986. godine ovdje je francuski izdavač i kolekcionar Max Fourny otvorio muzej s ciljem izlaganja djela koja se mogu okarakterizirati kao naivna umjetnost, art brut i art singulier.
Izložba u Halle Saint-Pierre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1990. dijapozitiv u boji Fototeka DJT8583 1990 Pariz Francuska Dvorana Saint-Pierre u Parizu Građevinu je projektirao učenik arhitekta Victora Baltarda te je 1868. godine otvorena kao natkrivena tržnica. Imala je različite namjene tijekom svoje povijesti, a 1986. godine ovdje je francuski izdavač i kolekcionar Max Fourny otvorio muzej s ciljem izlaganja djela koja se mogu okarakterizirati kao naivna umjetnost, art brut i art singulier.
Izložba češkog kubizma, Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT2075 1989 izložba Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Izložba češkog kubizma, Centre national d'art et de culture Georges Pompidou, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska dijapozitiv u boji Fototeka DJT2672 izložba Pariz Francuska Beaubourg Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou Ideju za izgradnju kulturnog centra dao je 1969. godine tadašnji francuski predsjednik Georges Pompidou. Centar je otvoren 1977. godine u pariškoj četvrti Beaubourg, tri godine nakon smrti idejnog začetnika. Projektirali su ga arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers. Kombinacija metala i stakla upotpunjene na pročeljima vidljivim cijevima i drugim elementima u boji (plava za protok zraka, žuta za struju, zelena za vodu i crvena za dizala i pokretne stepenice) daju zgradi jedinstven i prepoznatljiv izgled. U njemu su smješteni Nacionalni muzej moderne umjetnosti (Musée National d'Art Moderne), Centar za industrijsko stvaranje (Centre de création industrielle), Knjižnica javnih informacija (Bibliothèque Publique d'Information) i Institut za akustička i glazbena istraživanja i koordinaciju (Institut de Recherche et Coordination Acoustique/Musique).
Krilo Sully, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1654 1989 posjetitelji Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
Krilo Sully, Musée du Louvre, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT1643 1989 skulptura posjetitelji Pariz Francuska Muzej Louvre Louvre je izgrađen kao utvrda krajem 12. stoljeća za vrijeme kralja Filipa II. U 14. stoljeću izgubio je obrambenu funkciju te je postao kraljevska rezidencija. Za vrijeme vladavine kralja Karla V. ugrađeno je više prozora, vrata, balkona i tornjeva te su uređeni i okolni vrtovi. Kralj Franjo I. u 16. stoljeću preoblikovao je Louvre u renesansnu palaču, a tijekom idućih godina i stoljeća učinjene su dodatne pregradnje i proširenja. Već je kralj Henrik IV. u 16. stoljeću započeo preobrazu Louvrea u umjetničko središte, otvorivši vrata umjetnicima koji su ovdje doselili i otvorili svoje radionice. Kralj Luj XIV. u posljednjoj četvrtini 17. stoljeću ovdje je izlagao kraljevsku zbirku, a od 1692. godine tu su bile smještene dvije akademije, jedna za književnost, druga za slikarstvo i kiparstvo. Tijekom Francuske revolucije donesena je odredba kojom je Louvre postao muzej, službeno otvoren 1793. godine kao Muséum Central des Arts (Središnji muzej umjetnosti). Muzejska zbirka rasla je tijekom 19. stoljeća, ponajprije tijekom Napoleonove vladavine, a nadalje za vrijeme Luja XVIII. , Karla X. te Drugog Carstva Napoleona III. Muzej je od 1981. do 1989. godine obnavljan u sklopu projekta „Grand Louvre“ te je pritom postavljena i prepoznatljiva piramida, koju je kao kombinaciju metala i stakla projektirao arhitekt Ieoh Ming Pei.
La Villette, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7584 1989 Pariz Francuska La Villette La Villette u Parizu obuhvaća veliko područje na kojem se nalazi park kojeg je projektirao Bernard Tschumi te različiti objekti. Od 1867. godine do 1970-ih godina na ovom području bile su klaonica i sajmište stoke. Nakon njihova zatvaranja, objekti u kojima su bili smješteni adaptirani su za potrebe kulturnih i edukativnih programa. Neki od primjera su La Villette paviljon poznat i kao Kuća Vallette (Maison de la Villette) u kojem su nekada boravili veterinari, zgrada željezno-staklene konstrukcije poznata kao Velika dvorana (Grande halle) ili Paviljon burze (Pavillon de la Bourse) koji je preuređen kao kazalište. U parku se 1986. godine otvorio Muzej znanosti i industrije (Cité des Sciences et de l'Industrie) kojeg je projektirao Adrien Fainsilber. Poznat je po kružnoj konstrukciji nalik na globus koji reflektira svoju okolinu, nazvanoj Geoda. U novoizgrađenim zgradama otvoreni su i Konzervatorij 1990. godine te Paviljon Paul-Delouvrier 1991. godine.
La Villette, Pariz Šola, Tomislav (fotograf) Pariz Francuska 1989. dijapozitiv u boji Fototeka DJT7614 1989 Pariz Francuska La Villette La Villette u Parizu obuhvaća veliko područje na kojem se nalazi park kojeg je projektirao Bernard Tschumi te različiti objekti. Od 1867. godine do 1970-ih godina na ovom području bile su klaonica i sajmište stoke. Nakon njihova zatvaranja, objekti u kojima su bili smješteni adaptirani su za potrebe kulturnih i edukativnih programa. Neki od primjera su La Villette paviljon poznat i kao Kuća Vallette (Maison de la Villette) u kojem su nekada boravili veterinari, zgrada željezno-staklene konstrukcije poznata kao Velika dvorana (Grande halle) ili Paviljon burze (Pavillon de la Bourse) koji je preuređen kao kazalište. U parku se 1986. godine otvorio Muzej znanosti i industrije (Cité des Sciences et de l'Industrie) kojeg je projektirao Adrien Fainsilber. Poznat je po kružnoj konstrukciji nalik na globus koji reflektira svoju okolinu, nazvanoj Geoda. U novoizgrađenim zgradama otvoreni su i Konzervatorij 1990. godine te Paviljon Paul-Delouvrier 1991. godine.
217 - 228 od 1004
Odaberite stranicu:
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
