polje za pretragu:
Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu
978-953-347-604-9
hrvatski
engleski
Knjižnica MDC-a
Getaldić, Magdalena (Getaldić, Magdalena)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Gliptoteka
Zagreb
knjiga
Knjižnica
2024
Povijest muzeja
Skulptura
sadreni odljevi
Muzeji, galerije i zbirke
Antika
Gliptoteka HAZU (Zagreb)
Voditeljica zbirki sadrenih odljeva Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dr. sc. Magdalena Getaldić, već je 2018. godine svojim stručnim radom za zvanje kustosa „Zbirka sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke HAZU: povijest i današnje stanje“ odredila smjer svojega stručnog i znanstvenog rada koji je okrunila doktorskom disertacijom 2021. godine na Sveučilištu u Zadru s naslovom „Zbirke sadrenih odljeva antičkih i srednjovjekovnih spomenika Gliptoteke HAZU“. Početkom 2025. godine promovirana je i njezina opsežna knjiga „Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu“ (2024.), koja predstavlja prvi monografski prikaz zbirki sadrenih odljeva u Hrvatskoj kao i važnost Gliptoteke HAZU u očuvanju i predstavljanju odljeva kao dijela kulturne baštine.
Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Dino Milinović i prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić, koji su i autori uvodnih tekstova knjige čiji je sadržaj podijeljen u dvije cjeline – tekstualnu i katalošku.
Prvo tekstualno poglavlje „Povijest europskih zbirki sadrenih odljeva“ daje pregled izrade i sabiranja odljeva u Europi koje se intenzivira u 18. i 19. stoljeću usporedo s pojavom velikih muzeja s ciljem da se na jednom mjestu prikaže bogatstvo univerzalne i nacionalne baštine. Prikaz osnivanja zbirki sadrenih odljeva (privatne zbirke, sveučilišne i muzejske zbirke) te utjecaj međunarodnih sajmova na proširenje dostupnosti kalupa i sadrenih odljeva na tržištu, dao je okvir za razumijevanje i upoznavanje sabiranja zbirki odljeva u Hrvatskoj u poglavlju „Europski utjecaji na sakupljanje sadrenih odljeva antičke skulpture u Hrvatskoj“. A ono započinje entuzijazmom Izidora Kršnjavija koji je svojim radom iznimno utjecao na stvaranje hrvatskoga kulturnog prostora. Autorica detaljno opisuje Kršnjavijevu ideju osnutka Gyps Museuma i uloženih napora na sabiranju sadrenih odljeva, od kojih prvi u Zagreb dolaze 1892. godine s odljevima plastike s Partenona iz British Museuma za zbirku koja bi trebala da „korisno djeluje na estetsko izobrazivanje hrvatskog naroda“. Toga se prisjeća i Antun Bauer koji će viziju Kršnjavoga ostvariti osnutkom Gipsoteke i stvaranjem uvjeta za preuzimanje ostataka zbirke 1940. godine te njezinom prezentacijom u stalnom postavu 1942. godine. Naime, Kršnjavijeva Zbirka koja je brojila 199 komada nije na žalost pronašla svoje stalno mjesto već je seljena i izmještana, „pa su se spomenici iz te zbirke uzimali za dekoraciju gombaone u donjogradskoj gimnaziji kod raznih priredaba i zabava srednjoškolaca“ (Antun Bauer, Alma Mater Croatica, 6, 1943.). Autorica posvećuje i jedno poglavlje i odljevima iz Kršnjavije zbirke koji su 1940. godine predani Sveučilištu u Zagrebu, a dio njih se nalazi u hodnicima Filozofskoga fakulteta o čemu je pisala i Martina Matijaško u časopisu „Muzeologija“ 46(2009) (https://hrcak.srce.hr/clanak/119788)
Getaldić je u knjizi predstavila i specijalizirane europske radionice za odljeve čiji su markacije omogućile istraživanje provenijencije antičkih odljeva u Gliptoteci HAZU i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kao i tehnologije izrade odljeva s detaljnim tumačem pojmova „originala“, „kalupa“, „odljeva“, „kopija“ i sl.
Iz „Zaključnih razmatranja“ izdvajamo riječi autorice: „Važnost zbirki Gliptoteke HAZU potvrđuje se sagledavanjem antičkog i nacionalnog kiparstva na jednom mjestu koje objedinjuje umjetničko-povijesne spomenike skulpture i arhitekture te doprinosi znanstvenom proučavanju, obradi i prezentaciji zbirki odljeva u Hrvatskoj u njihovim izvornim destinacijama.“ (str. 207.)
Drugi dio knjige donosi katalog cjelovite Zbirke sadrenih odljeva antičke skulpture sa 136 kataloških jedinica koje uz naziv, donose osnovne podatke o originalu i odljevu (autori, vrijeme, lokalitet, smještaj), tekstualni opis, popratnu literaturu te ilustraciju u bojama. Knjiga je pisana dvojezično na hrvatskome i engleskom jeziku, bogato je ilustrirana, a u prilozima su Pojmovnik, Kazalo i Literatura.
I za kraj, jedno od često spominjanih imena u knjizi je ime Antuna Bauera, kome je uz 110. godišnjicu rođenja 2022. godine priređena virtualna izložba prema izložbenoj koncepciji Magdalene Getaldić „Gipsoteka Antuna Bauera“ (https://gipsoteka.hazu.hr/), na kojoj su prikazane „Bauerove pionirske ideje i muzeološki rad“, te dodajemo kako su one kulminirale osnutkom Muzejskoga dokumentacijskog centra, koji ove godine obilježava svoju 70. obljetnicu rada na temeljima koje je njegov osnivač čvrsto postavio u hrvatskoj muzejskoj zajednici.
(Snježana Radovanlija Mileusnić
Tekst usporedo na hrv. i na engl. jez.- Pojmovnik.- Kazalo.- Literatura
