Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije mp4 Muzej Međimurja Čakovec (producent) Reci Da (Denis Perčić) (producent) Perčić, Denis (redatelj , scenarij, snimatelj, montaža) Goričanec, Ivan (scenarij) Kovač, Jana (stručna konzultantica) Miljančić, Bojan (glazba) Čakovec 2019. video Videoteka vdt-439 2019 medičarstvo nematerijalna baština baština sjeverozapadna Hrvatska Muzej Međimurja Čakovec Film 'Medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije' govori o obrtnicima - licitarima s fokusom na nositelje vještine medičarskog obrta na području Međimurja. Danas su aktivni još samo medičarski obrti Nade Lukša, Snježane Mekovec Črnčec i Miljenke Matjašec. U filmu sudjeluje najstarija među njima, gospođa Nada Lukša iz Donjeg Vidovca, demonstrirajući vještinu izrade i svoju medičarsku priču.
Film je snimljen u sklopu projekta 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec, a bit će dio stalnog postava muzeja nematerijalne baštine 'Riznica Međimurja' koji će se oformiti u fortifikaciji kompleksa Starog grada u Čakovcu.
(Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)
Ravioli/Rafioli Etnografski muzej Istre Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB) H264 Produkcijski tim projekta Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB) (redatelj , scenarij) Kralj, Matija (kamera , montaža) Zagreb Pazin Pazin 2017. video Videoteka vdt-408 2017 nematerijalna kulturna baština tradicijska jela Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB) etnologija baština Istra Etnografski muzej Istre
Film 'Ravioli/Rafioli' nastao je u okviru projekta 'Pazi što jedeš laboratorij (PSJ LAB)' koji je organizirao Etnografski muzej Istre u suradnji s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Snimljen je u Pićnu u Istri.
Film usporedno (dva istodobna kadra) prikazuje suvremenu pripremu tradicijskoga istarskog jela u profesionalnoj restoranskoj kuhinji (raviola) i u privatnom domu (rafiola).
Raviole/rafiole, istarsku tradicijsku tjesteninu punjenu svježim sirom, pripremaju lokalni stanovnici, a kamerom bilježe studenti i stručni suradnici. Filmom se dokumentira način izrade tradicijskog jela, ali se film ne zaustavlja na dokumentaciji, već problematizira i tumači generacijske i rodne uloge te posebnosti izrade i prezentacije tradicijskog jela. Apostrofira se tko, kako i za koga izrađuje raviole/rafiole. Također se predstavlja i problematizira nazočnost istraživača i videokamere u snimateljskome i istraživačkom procesu.
(dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, Etnografski muzej Istre / Museo Etnografico dell’Istria, sadržaj filma i tehnički podatci)
Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske mp4 Muzej Međimurja Čakovec (producent) Kovač, Janja (stručna suradnica) Reci Da (Denis Perčić) (producent) Perčić, Denis (redatelj , scenarij, montaža) Goričanec, Ivan (scenarij) Miljančić, Bojan (glazba) Čakovec 2019. video Videoteka vdt-440 2019 nematerijalna baština baština etnologija lončarstvo MUVI 08/2020 sjeverozapadna Hrvatska Muzej Međimurja Čakovec Film 'Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske' govori o tradiciji izrade glinenih predmeta na lončarskom kolu s fokusom na nositelje vještine tradicijskog lončarstva na području Međimurja.
Danas su preostala samo još dva aktivna lončara: Đurđica Horvat i Lovro Pergar. Oboje sudjeluju u filmu demonstrirajući vještinu izrade i svoju lončarsku priču.
Film je snimljen u sklopu projekta 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec, a bit će dio stalnog postava muzeja nematerijalne baštine Riznica Međimurja koji će se oformiti u fortifikaciji kompleksa Starog grada u Čakovcu.
(Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)
Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije LM Komunikacije d.o.o. Muzej Međimurja Čakovec mp4 Hamer, Benjamin (redatelj , kamera , montaža) Kovač, Janja (scenarij) Fras, Zoran (kamera ) Čakovec 2017. video Videoteka vdt-406 2017 nematerijalna kulturna baština čipkarstvo baština Međimurje Muzej Međimurja Čakovec 'Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije' drugi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' kojeg provodi Muzej Međimurja Čakovec.
Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja.
Godine 1995. učiteljica u Svetoj Mariji Nada Mance otkrila je da se u ovom mjestu izrađivala čipka na batiće. Krenuvši u istraživanje, otkrila je da to bila uobičajena praksa za mlade djevojke i žene koje su zaradom od prodaje čipke popunjavale kućni budžet. Nakon usporedbe s lepoglavskom čipkom otkrivene su značajne razlike: svetomarska se čipka izrađuje bez predloška, tzv. prostoručnom tehnikom, ima četiri karakteristična uzorka velike starine te se koristi isključivo u ženskom oglavlju - poculici s pet cakni.
Danas ovu vještinu živom održavaju obnoviteljica Nada Mance i udruga 'Svetomarska čipkarica'.
Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju Muzej Međimurja Čakovec Strix d.o.o. j Fras, Zoran (kamera , redatelj ) Janković, Danijel (scenarij, montaža, redatelj ) Čakovec 2018. video Videoteka vdt-407 2018 baština nematerijalna kulturna baština tradicijska glazba etnologija cimbal Podravina Međimurje Hrvatsko zagorje Kovač, Janja 'Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju' treći je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec. Cilj je projekta istražiti i dokumentirati trenutačno stanje svih nematerijalnih dobara na području Međimurja.
Cimbal je bio dio međimurske tradicijske glazbe od ranog 19. stoljeća sve do sredine 20. stoljeća kada ga potiskuje popularnija tamburica. Otad bilježimo pad broja cimbalista, a cimbal kao instrument ostaje po strani. Od ranih 2000-ih pojavljuje se mlađa generacija svirača te se cimbal vraća na scenu međimurske tradicijske i popularne glazbe. U filmu su zabilježena četiri aktivna cimbalista Dražen Balog, Nikola Barićević, Vilim Čituš i Neven Kolarić te najmlađa cimbalistica Mia Perenc.
O povijesti cimbala kao instrumenta i njegovoj ulozi u međimurskoj tradicijskoj glazbi govore profesor Branimir Magdalenić i kustosica Janja Kovač.
(Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec, sadržaj filma i tehnički podatci)
Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju LM Komunikacije d.o.o. Muzej Međimurja Čakovec mp4 Hamer, Benjamin (redatelj , kamera ) Kovač, Janja (scenarij) Kozar, Danijel (kamera ) Fras, Zoran (kamera ) Čakovec 2017. video Videoteka vdt-405 2017 etnologija nematerijalna baština baština zlatarenje Međimurje Horvat, Matej Muzej Međimurja Čakovec 'Umijeće vađenja zlata: Zlatarenje u Međimurju' prvi je film u projektu 'Nematerijalna baština Međimurja' koji provodi Muzej Međimurja Čakovec.
Zlatarenje, odnosno ispiranje zlatnih listića iz sprudova rijeka Drave i Mure, u Međimurje su donijeli Rimljani početkom naše ere. Sve do ranoga novog vijeka podatci o zlatarenju na području Međimurja su posredni, a otad nadalje možemo pratiti pisane i materijalne dokaze o ovoj vještini. Do zamiranja zlatarenja došlo je u drugoj polovici 20. stoljeća kada je ono postalo potpuno neisplativo zbog umjetne regulacije rijeka. Danas ovu vještinu čuva udruga 'Vidovski zlatari' sa sjedištem u Donjem Vidovcu, središtu zlatarenja. Velika je vrijednost ovog filma sudjelovanje Mateja Horvata, 93-godišnjeg zlatara koji je tada bio jedini koji je o zlatarenju mogao govoriti iz prve ruke.
(Janja Kovač, Muzej Međimurja Čakovec - sadržaj filma i tehnički podatci)
Štirna na Jami Muzej grada Crikvenice mp4 Klement, Marino (kamera , snimatelj zvuka, montaža, redatelj , scenarij) Rosić, Tea (stručna savjetnica) Klement, Mario (producent) 2022. video Videoteka vdt-497 2022 MUVI 09/2022 spomenik baštine vodosprema štirna baština Selca Crikvenica Vodosprema u Selcu, lokalno je poznata kao štirna na Jami, sagrađena je 1796. godine unutar povijesne jezgre mjesta, na predjelu koji se zove Jama. Kao jedan od malobrojnih primjera pojedinačno zaštićene javne vodospreme u Hrvatskoj vrijedan je spomenik baštine. Iznimnom je čini građevni slog iskazan elementima pučkoga graditeljstva te vrlo dobra očuvanost izvornog sloja, što je rijetkost jer su se vodospreme kao građevine često pregrađivale. Stoga je štirna povijesno važna kao primjer urbanoga i ekonomskog razvoja Selca, ali i kao podsjetnik na važnost vode i način opskrbe vodom kroz stoljeća.
Muzej Grada Crikvenice, u suradnji s Gradom Crikvenicom, proveo je 2021. konzervatorsko-restauratorske radove na spomeniku. Tim je uređenjem zapušteni prostor učvrstio svoju poziciju povijesnog spomenika primorskog mjesta te je ujedno vratio izgubljeni kontinuitet svog korištenja kao javnog prostora.
(Tea Rosić, Muzej Grada Crikvenice, Crikvenica – sadržaj filma i tehnički podatci)
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
